Proizvodnja lisnatog povrća (salata, riga, matovilac, radič, endivija, špinat, blitva) i začinskog bilja (peršin, bosiljak, luk vlasac, korijander) najintenzivnija je u blizini potrošačkih središta. Zato jer je riječ o povrtnim vrstama kraće održivosti kod kojih duži, neprimjeren transport može rezultirati gubitkom kvalitete.
Zbog kontinuirane potražnje, pojedina vrsta lisnatog povrća često se uzgaja na istoj površini nekoliko puta tijekom godine što može rezultirati problemima specifičnim za proizvodnju u monokulturi. Akumulacija uzročnika biljnih bolesti i štetnika, iscrpljivanje istovrsnih hranjiva iz tla.
U cilju postizanja većeg prinosa gnojidbom se nerijetko premašuju potrebe biljaka za hranjivima. Može doći do prekomjernog nakupljanja nitrata u biljnim dijelovima te ispiranja ili vezanja hranjiva na druge spojeve iz tla.
Iako je tlo uobičajen, najdostupniji medij za uzgoj bilja jer osigurava ukorjenjavanje, hranjiva, vodu i zrak, vremenom može neugodno iznenaditi ozbiljnim ograničenjem rasta biljke. Prisutnost uzročnika bolesti i nematoda, neodgovarajuća kemijska reakcija i struktura tla, slaba dreniranost. Također degradacija tla erozijom, samo su neka od ograničenja. Također, kontinuiran uzgoj rezultira slabljenjem plodnosti tla, a u urbanim sredinama tlo često nije pogodno za uzgoj povrća.
Hidroponskim tehnologijama uzgoja biljaka u hranjivoj otopini bez tla uspješno se mogu eliminirati navedeni problemi vezani uz tlo. Pored toga, s obzirom na to da biljke primaju vodu s poželjnim sadržajem biogenih elemenata u lako pristupačnom obliku, osiguran je brži rast biljaka.
Za uzgoj kultura kraće vegetacije, kao što su lisnato povrće i začinsko bilje, primjerene su hidroponske tehnike uzgoja bilja u zatvorenom sustavu u hranjivoj otopini bez inertnog supstrata. Najpoznatije su: tehnika hranjivog filma (“Nutrient Film Technique”, NFT), sustav plutajućih ploča ili plutajući hidroponi (“Floating Hydroponics”, FH) i aeroponska tehnika.
Tehnika hranjivog filma
Toj je tehnici svojstveno da aerirana hranjiva otopina kontinuirano teče u tankom filmu (do 1 cm). preko korijena biljke u plitkim kanalima položenim pod nagibom (do 0,5 %) koji omogućuje cirkuliranje otopine slobodnim padom. Nedostaci ove tehnike su rizik od prekida protoka hranjive otopine koji vrlo brzo uzrokuje sušenje korijena. Također stres i odumiranje biljke te prekomjerno zagrijavanje kanala u ljetnom razdoblju zbog kojeg stradaju mlade biljke u početnoj fazi rasta.
Aeroponika
Za aeroponiku je karakteristično da se korijen biljke nalazi u zraku tamnog prostora. Također da se hranjiva otopina raspršuje na korijen u obliku maglice (aerosola), dinamikom koja osigurava visoku relativnu vlagu zraka (95 do 100%) u zoni korijena.
Sustav plutajućih ploča
Kao najjednostavnija hidroponska tehnika pogodna za uzgoj lisnatog povrća ističe se sustav plutajućih ploča. On ima jasne prednosti pred tehnikom hranjivog filma. Jeftinije uvođenje, lakše micanje usjeva u plasteniku, veliki puferni kapacitet za pH-vrijednost. Također manji rizik od propadanja biljaka u slučaju zatajenja cirkulacijske pumpe. Zato jer je korijen biljke u izravnom kontaktu s velikim volumenom hranjive otopine. Također, sustav plutajućih ploča omogućuje visoku automatizaciju osnovnih agrotehničkih zahvata. Sjetva, dopunjavanje hranjive otopine i obogaćivanje kisikom, berba i čišćenje ploča od biljnih ostataka i perlita.
Plutajući hidroponi su izvorno razvijeni za proizvodnju presadnica duhana. Danas se koriste i za proizvodnju presadnica povrća te za uzgoj lisnatog povrća i začinskog bilja. Temeljeni su na jednostavnom sustavu koji čine plitki bazeni ispunjeni hranjivom otopinom. Tu plutaju polistirenske ploče ili kontejneri s biljkama.
Polistirenski kontejneri mogu imati različit broj lončića. Ploče mogu biti različitih dimenzija, ovisno o vrsti povrća i namjeni uzgoja. Odnosno, da li se lisnato povrće uzgaja zbog mladih listova za rez ili zbog rozete ili glavice.
Hidroponski uzgoj lisnatog povrća je svojstveno da se u zaštićenim prostorima bilje uzgaja bez inertnih supstrata. Isključivo u vodi kojoj su dodane za rast i razvoj sve neophodne hranjive tvari u potrebnoj koncentraciji i odgovarajućem odnosu. To je tehnika koja kontinuirano tijekom 24h biljci osigurava neograničen pristup vodi, biljnim hranjivima i kisiku koje može optimalno koristiti prema fiziološkim zahtjevima tijekom svih faza rasta. Korijen se razvija u hranjivoj otopini. Odgovarajućeg sastava esencijalnih makro i mikroelemenata u obliku iona koje biljka lako usvaja pa je veća produkcija biomase u jedinici vremena i po jedinici površine zaštićena prostora . Sve to rezultira ranijom berbom, većom ranozrelošću i većim prinosom. Potrošnja vode je vrlo racionalna. Zato jer nema gubitaka evaporacijom i ocjeđivanjem, uobičajenih u uzgoju na tlu
