Kultivari salate za proizvodnju na otvorenom namijenjeni su za proljetnu, ljetnu i ljetno-jesensku proizvodnju, a u posljednje vrijeme ima ih i za ozimi uzgoj.

Za ljetnu proizvodnju važno je svojstvo što sporije prorastanje i otpornost na rubnu palež. Kultivari za zaštićene prostore namijenjeni su za jesenski, zimski i rani proljetni uzgoj, ovisno o sposobnosti da u uvjetima kraćeg dana i slabijeg osvjetljenja rastu i razvijaju glavicu. Kultivari za grijane i negrijane plastenike trebaju imati veću otpornost na velike razlike između dnevnih i noćnih temperatura i višu relativnu vlagu zraka, uz otpornost na rubnu palež. Rokovi sjetve i sadnje na otvorenome ovise o klimatskim prilikama područja uzgoja, dužini vegetacije do tehnološke zrelosti i potrebama tržišta.

Kombinacijom uzgoja na otvorenome i uzgoja u zaštićenim prostorima moguće je osigurati kontinuiranu opskrbu tržišta tijekom cijele godine. U literaturi se navode orijentacijski rokovi uzgoja na otvorenome i u zaštićenim prostorima (tablica 1). Naravno, zbog temperaturnih zahtjeva tijekom klijanja i nicanja, za pojedine rokove uzgoja na otvorenome presadnice je neophodno uzgojiti u grijanom ili negrijanom zaštićenom prostoru.

Tablica 1. Rokovi uzgoja na otvorenome i u zaštićenom prostoru

Ranoproljetna proizvodnja salate

Ranoproljetna proizvodnja započinje sjetvom u zaštićenim prostorima: od 15. do 30. listopada u negrijanim plastenicima, ili od 1. do 15. prosinca u grijanim, kad salata dolazi za berbu krajem veljače, početkom ožujka. Za ovaj proizvodni ciklus važno je napomenuti da je nedostatak svjetlosti limitirajući čimbenik, tako da svjetlost određuje dužinu vegetacijskog razdoblja. Pogrešno je nedostatak svjetlosti u ovom razdoblju kompenzirati povećanjem temperature. U tom slučaju se formiraju nekvalitetne i rastresite glavice.

Zaštićeni prostor i uzgoj salate     
Foto: agroinfonet.com

Proljetna proizvodnja salate

Proljetna proizvodnja podrazumijeva sjetvu krajem prosinca i početkom siječnja, dok berba započinje krajem ožujka i početkom travnja. Presadnice se za ovaj proizvodni ciklus uzgajaju u grijanim zaštićenim prostorima, dok tijekom razdoblja od sadnje do berbe grijanje nije neophodno, ali se preporuča prekrivanje usjeva agrotekstilom.

Ljetna proizvodnja salate

Ljetna proizvodnja salate odvija se na otvorenom. Proizvodnja započinje sjetvom od svibnja do srpnja, a berba se obavlja od srpnja do sredine rujna. S obzirom na visoke temperature u ovom razdoblju, važno je odabrati sortiment salate otporan na prorastanje cvjetne stabljike. Ako se provodi malčiranje tla, preporuča se primjena bijele malč folije, kako bi se izbjeglo pretjerano zagrijavanje tla.

Jesenska proizvodnja salate

Jesenska proizvodnja može se odvijati kako u zaštićenim prostorima tako i na otvorenom. U zaštićenim prostorima sjetva se obavlja od sredine kolovoza do sredine rujna, dok se za proizvodnju na otvorenom sije od sredine srpnja do sredine kolovoza. Tijekom ljetnih mjeseci potrebno je kontejnere od sjetve do nicanja držati u prostoru gdje temperatura ne prelazi 20 °C kako bi se izbjegla termodormantnost (izostanak klijanja pri visokim temperaturama) sjemena salate.

Zimska proizvodnja salate

Zimska proizvodnja započinje sjetvom od sredine rujna do sredine listopada. Berba salate iz navedenog roka sjetve obavlja se od druge polovice prosinca do sredine siječnja. Ako se raspolaže grijanim zaštićenim prostorom, moguće je nastaviti sa sukcesivnom sjetvom svakih 7 do 10 dana sve do sredine ili kraja studenoga, što će rezultirati berbom tijekom veljače i u ožujku. Rokovi uzgoja razlikuju se i ovisno o tome uzgaja li se salata u kontinentalnom (tablica 2) ili mediteranskom (tablica 3) dijelu Hrvatske.

Tablica 2. Orijentacijski rokovi sjetve, sadnje i berbe u kontinentalnom području

Tablica 3. Orijentacijski rokovi sjetve, sadnje i berbe u mediteranskom području

Pročitajte još o uzgoju salate:

Prehrambena vrijednost salate

Tipovi, varijeteti i sorte salate 

Uvjeti za uzgoj salate, plodored i gnojidba

Tehnologija uzgoja salate u tlu

Hidroponske tehnike uzgoja salate

Bolesti i štetnici salate

Prethodni članakUvjeti za uzgoj salate, plodored i gnojidba
Sljedeći članakTehnologija uzgoja salate u tlu
izv. prof. dr. sc. Božidar Benko
Docent na Agronomskim fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: zaštićeni prostori (plastenici i staklenici), konvencionalni i hidroponski uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Božidar Benko rođen je 1977. Dodiplomski studij završava 2001. godine. Iste godine se zapošljava kao znanstveni novak u Zavodu za povrćarstvo Agronomskog fakulteta. Kao suradnik, sudjeluje u znanstvenim i stručnim projektima vezanima za hidroponski uzgoj povrća. Magistarski rad je obranio 2005., a doktorsku disertaciju 2009. godine. U znanstveno-nastavno zvanje docenta izabran je 2012. godine. Koordinator je četiri modula na preddiplomskim i diplomskim studijima Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Pod njegovim mentorstvom dosad je izrađeno i obranjeno 40 diplomskih i završnih radova. Aktivno je sudjelovao na osamnaest međunarodnih i tri nacionalna znanstvena skupa, s cjelovitim radovima ili njihovim sažecima, a dosad je kao autor i koautor objavio 50-ak znanstvenih i stručnih radova. Član je International Society for Horticultural Science, Znanstveno se usavršavao na Mediterranean Agronomic Institute of Bari (CIHEAM-MAIB), a stručno u Izraelu.