Salata kao lisnato povrće jako je zanimljivo za uzgoj i od velike je važnosti na tržištu povrća.
U kemijskom sastavu salate prevladava voda (95 %), a u suhoj tvari ima najviše ugljikohidrata i relativno mnogo celuloznih vlakana koja pospješuju probavu. Od minerala, salata obiluje kalijem i željezom. Ujedno je i bogat izvor vitamina A, C, folata i K, koji pomažu u jačanju imunološkog sustava i održavanju zdravlja kostiju. Obiluje organskim kiselinama i gorkim tvarima koje otvaraju apetit i pospješuju probavu. Antioksidansi, uključujući flavonoide, fenolne kiseline i karotenoide štite tijelo od slobodnih radikala koji mogu uzrokovati oštećenje stanica i bolesti. Vrlo je cijenjena u dijetalnoj prehrani, pospješuje rad bubrega i srca te snižava krvni tlak. Vanjski zeleni listovi bogatiji su vitaminima od listova unutar glavice. Lisne žile imaju više kalijeva i natrijeva citrata te vlakana, što također doprinosi vrijednosti salate. Salata sadrži 48 mg limunske i 65 mg jabučne kiseline/100 g svježe tvari koje joj daju prijatan okus.
Listovi salate obično se konzumiraju svježi u salatama ili minimalno prerađenim proizvodima, poput svježe narezanih proizvoda, miješanih salata i proizvoda za bebe. Salata se relativno lako uzgaja i ima kratak ciklus rasta. To je čini pogodnom za cjelogodišnji uzgoj na otvorenom ili u zaštićenom prostoru, u tlu ili hidroponskim tehnikama.
Pročitajte još o uzgoju salate:
Tipovi, varijeteti i sorte salate
Uvjeti za uzgoj salate, plodored i gnojidba
Izbor kultivara salate i rokovi uzgoja
Tehnologija uzgoja salate u tlu
Hidroponske tehnike uzgoja salate
, a u suhoj tvari ima najviše ugljikohidrata i relativno mnogo celuloznih vlakana koja pospješuju probavu.){kind=link}