Uz ne preveliku investiciju toplu lijehu možete izraditi u različitim konstrukcijama koje mogu biti i dodatna atrakcija u vašem povrtnjaku ili okućnici. Ovisno o raspoloživom prostoru, prvo trebate odrediti veličinu lijehe, a potom možete pripremiti potreban materijal i alat. Donosimo primjer izrade manje i jednostavnije tople lijehe sa staklenim pokrovom za koji se može iskoristiti i stari prozor, ili ako vam je jednostavnije, malo čvršća folija.

Svakako je bitno da kroz prozirni pokrov biljke iskoriste sunčevu svjetlost i toplinu, omogućujući povrću da raste unutra. Naravno, prostor treba biti prilagođen veličini koju biljka dosegne u punoj vegetaciji, pa tople lijehe nisu prikladne za uzgoj rajčica ili visokog graha koje mogu narasti i više od dva metra u visinu. No, postoje brojne vrste koje možete uzgajati, uključujući lisnato i korjenasto povrće i kupusnjače. Preporuka je da stražnja strana treba biti oko 20-ak cm više od prednje strane i usmjerena prema jugu, jer na taj način „hvatamo“ što je više moguće sunčeve energije.

Prethodni članakProdužite sezonu uzgoja povrća
Sljedeći članakŽivo tlo dobiveno radom kalifornijskih glista
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.