Dodavanjem kvalitetnog humusa, mikroorganizmi u tlu, naši vrtni pomagači, istog će dana početi orati zemlju, prozračivati i u isto vrijeme hraniti biljke.
Za nedavnog posjeta malom primorskom gradiću Fano, u susjedstvu u Italiji bili smo ugodno iznenađeni proizvodnjom najkvalitetnijeg humusa, kombinacijom stajskog gnojiva, komina od maslina i malčiranjem raslinja, među kojima kako su nam domaćini rekli, najviše ima u biokomposteru poslije Nove godine i novogodišnjih jelki. Pomalo znatiželjno istražili smo što to i kako rade naši susjedi.
Komina od masline, vrijedna ili štetna sirovina
Komina od maslina se često kod nas u Priobalju i na otocima odlaže na nepristupačnim terenima usprskos poznavanju činjenice da ovisno o tehnologiji prerade u toni komine ima i do 30 litara zaostalog maslinovog ulja, kojeg naši susjedi ekstrahiranjem organskim otapalima izvlače iz komine i prodaju ga nama.
Od 100 kilograma prerađenog ploda maslina dobije se od 15 do 20 litara maslinovog ulja, 30 kilograma komina (20 kilograma suhe tvari i 10 kilograma vegetativne vode) i ostatak od oko 50 do 60 kilograma otpadne vode. Nestručno odložena komina na hrpe oksidira, dobiva plijesan, ima neugodan miris, a potrebno je i nekoliko godina da postane humus.
Kalifornijska glista
Gliste, kojih ima oko 9000 vrsta, u šest mjeseci proizvedu i odlože više od 250 tona humusa po hektaru. Svakodnevno rade na obogaćivanju tla.
Kalifornijska glista prerađuje tvari u humus u jako gustoj naseljenosti i jako se brzo razmnožava. Naime, pare se svakih desetak dana na temperaturi višoj od 19 stupnjeva Celzija. Jedna glista može godišnje proizvesti oko 3 milijuna glista u pet i više generacija. Interesantno je i to da svaka glista ima i muške i ženske spolne organe, ali sama sebe ne može oploditi.
Na površini od jednog metra kvadratnog, na sloju debelom oko 30 centimetara uzgojnog supstrata, može živjeti i proizvoditi humus i do 40.000 odraslih glista. Važno je i napomenuti da gliste u vrtu obogaćuju tlo. Hrane se samo uginulom organskom tvari i da pri tome nikada ne diraju žive biljke.
Povremeno se glistama dodaje i hrana, kukuruzovina, svježe lišće, salata, slama, otpaci od voća (jabuke) i povrća, stari kruh i usitnjeni karton. Tijekom hladnih zimskih dana, uzgajalište treba prekriti s plastičnim prekrivačem, kako bi spriječili zamrzavanje glista. Kritična temperatura od -1 stupanj Celzija je na dubini od 10 centimetara. Nakon pet mjeseci dobiva se odličan humus. On se može odmah upotrijebiti kao organsko gnojivo u cilju poboljšanja hranjivosti u tlu.
Kako lumbrihumus rade u Italiji?
Naši susjedi u Italiji miješaju komine maslina s kominom od grožđa, stajskim gnojivom (najbolji je ovčji) i usitnjenim granjem i lišćem iz svojih maslinika, vinograda i vrtova u sloju debelom oko 50 centimetara, uz napomenu da masa stalno mora biti u vlažnom stanju. Dodaju leglo – klupko kišnih glista koje se razlikuju po boji i veličini. Jedno leglo ima oko 100.000 komada zrelih glista, mladih i jaja. Uzgajalište se može postaviti bilo gdje. Najvažnije je da je u blizini opskrba vodom i da je zaštićeno od vjetrova.
Humus daje „živo“ tlo
Humus je u svojoj osnovi organsko gnojivo u kojem je organska tvar zastupljena s više od 50 posto suhe tvari. Najveća mu je vrijednost što humus od maslinovih komina sadrži velike količine korisnih mikroorganizama. Njihov broj je deseterostruko veći od humusa od čistog stajskog gnojiva, a posebno je važan za one maslinike koji se ne okopavaju i koji se godinama gnoje s NPK gnojivima. Ovako dobiven humus je bez mirisa i masnoća, a izgledom podsjeća na mljevenu kavu.
U ovakvoj hrpi komine i drugih otpadaka gliste se hrane organskim tvarima koje se raspadaju. Na taj način obogaćuju tlo s dušikom, a ujedno kopajući rovove za vrijeme velikih hladnoća ili vrućina i do tri metra dubine rahle i prozračuju zemlju. U isto vrijeme u te svoje bušotine uvlače organske tvari. Oni se u njima i raspadaju i samim tim obogaćuju tlo humusom.
Želimo li zaista maslinik učiniti plodnim i imati kvalitetno zemljište, moramo se potruditi. Poznato je da na jednom hektaru (10.000 kvadratnih metara) zdravog tla treba biti najmanje 10 milijuna glista. Gliste koje smo uzgojili u svom masliniku ili na okućnici, u proljeće ćemo prenijeti ispod maslina. I to tako da ih odmah i prekrijemo s slojem zemlje u debljini od najmanje pet centimetara. Sve kako bi im osigurali dobre uvjete. Zemlju kojom smo prekrili gliste treba ovlaš zaliti tako da bude vlažna, ali ne previše da bude mokra.
Što čekamo? Krenimo odmah! Odložene komine ima svugdje, a uz malo truda do ljeta imat ćemo velike količine kvalitetnog humusa.
