U uvjetima značajnog odstupanja važnijih meteoroloških uvjeta za razvoj jabuka (oborine i temperature) možemo očekivati narušeno zdravstveno stanje voćaka i plodova jabuka: npr. slabija rodnost i obilne jesenske oborine utječu na jaču pojavu neživih bolesti jabuke već u berbi (gorke pjege), a visoke temperature zabilježene u ljetnom razdoblju dodatno mogu oštetiti plodove jabuka u nasadima bez mreže zbog pojave sunčevog paleža.

Takvi ekstremni uvjeti pogoduju ranijoj pojavi gorke pjegavosti plodova jabuke uslijed nedostatka kalcija već nakon nekoliko tjedana poslije berbe (naročito na sortama mutsu, jonagold, zlatni delišes, breaburn, topas, idared i dr.). Gorke pjege su nakupine mrtvih stanica promjera nekoliko mm, a pojavljuju se neposredno pred berbu ili nekoliko tjedana nakon čuvanja plodova. Na osjetljivim sortama u kritičnim godinama često od gorke pjegavosti propada više od 40 % uskladištenih plodova.

Za razliku od većine drugih hraniva (dušik, fosfor, kalij, magnezij, željezo…) kretanje kalcija u biljci isključivo ovisi o uzlaznim provodnim žilama (ksilem – provodno staničje od korijena prema lišću). Zato ubrzo nakon zametanja jabuka (i nekih vrsta povrća – npr. rajčice, paprike) dolazi do postupnog razrjeđenja već usvojenog kalcija pa nastaju neželjene posljedice.

Kalcij je značajan u sprječavanju ostalih fizioloških poremećaja plodova jabuka, poboljšava čvrstoću mesa i skladišnu sposobnost jabuke. Tip zemljišta (pH vrijednost) i agrotehničke mjere (rezidba, gnojidba, navodnjavanje) posredno utječu na usvajanje kalcija, a time na stupanj pojave gorkih pjega. Kalcij učvršćuje stanične stijenke i membrane, pa time utječe na gospodarenje vodom. Nedostatak kalcija izaziva nekontrolirani gubitak vode, pa staničje plodova jabuke smežura i propada, odnosno dobiva izgled sasušenog “saća”. Količina kalcija u plodu određuje i dužinu čuvanja plodova u skladištima (npr. ako plodovi zimskih sorata jabuka imaju manje od 5 mg kalcija u 100 g svježeg mesa ploda, tada nisu za dugotrajno čuvanje).

Krupni su plodovi osjetljiviji na nedostatak kalcija, osobito u sušnim godinama. Duži rez, optimalan broj plodova (na bujnim i naizmjenično rodnim sortama obavezno kemijsko i ručno prorjeđivanje), opskrba vodom (navodnjavanje), uravnotežena mineralna i folijarna gnojidba sprječavaju pojavu gorke pjegavosti. Uz povišenu relativnu vlažnost zraka (90-92 %), sniženje temperature (1-3°C) je osnovna mjera nakon berbe koja zaustavlja fiziološke promjene u plodu kojima se smanjuje ionako ograničena količina kalcija (to je moguće u izoliranim prostorijama s rashladnim uređajima ili ULO-hladnjačama s kontroliranom atmosferom).

Tablica 1. Osjetljivost sorata jabuka (npr. jonagold, braeburn) na fiziološke bolesti u ovisnosti na sadržaj i omjere kalcija (Ca), kalija (K) i dušika (N) u mesu plodova

StanjeSadržaj Ca (mg/100 g)Omjer K/CaOmjer N/Ca
Optimalnoviše od 5,5manje od 20manje od 10
Normalno4,5 – 5,520 – 3010 – 20
Kritičnomanje od 4,530 – 40više od 30
Vrlo kritičnomanje od 3,5više od 40

Tablica 2. Komparativni program primjene folijarnih (bio)gnojiva u poljskom mikro-pokusu (nasad jabuka) tijekom 2022. godine u Međimurju

Vrsta (bio)gnojivaSastavPrimjena (količina i dani aplikacije)
Bioplexorganski bio-stimulator,  aminokiseline, biljni hormoni, ME0,4 lit./ha (06.4.)
MediteranoN 69 g/l,  P2O5 50 g/l, MgO 250 g/l, B 30 g/l, Zn 100 g/l5 lit./ha (20.4.)
KombiPhosP2O5 440 g/l, K2O 7,5 %, MgO 67 g/l, Mn 10 g/l, Zn 5 g/l4 lit./ha (01.6., 18.7.)
FrutrelN 4,3 %, P2O5 15 %, Ca 12,5 %, MgO 7,7 %, B 3,9 %, Zn 0,3 %3 lit./ha (20.5.)
SeaMac15 % ekstrakti alge Ascophyllum nodosum1,0 lit./ha (14.5. i 02.7.)
FitoCal UltraN 8,8 %, CaO 15 %; MgO 2 %; B 0,05 %; Cu, Fe, Mn, Mo, Zn1,0 lit./ha (02.5., 27.5., 15.6., 03.8., 29.8.)
MegisSi 0,73 %, Zn 0,6 %, Cu 1 %, Mo 0,2 %, B 0,3 %, organske kiseline0,7 lit./ha (14.5., 02.7.)
MiligardK2O 44 %, P2O5 21 %5 kg/ha (20.5., 01.6., 18.7.)

Najvažnije nežive promjene na plodovima jabuka uslijed ekstremnih meteoroloških uvjeta zabilježenih zadnjih sezona (slika 1-mjerni uređaj u nasadu jabuka), gorka pjegavost plodova jabuka (slike 2 i 3) i sunčev palež (slika 4) (Snimio: M.Šubić)

Zašto je bitna pravilna gnojidba?

Neuravnotežena gnojidba nekim hranjivima (dušik, kalij, magnezij) u odnosu na kalcij pojačava pojavu gorke pjegavosti plodova jabuke. Mnogo prije samog skladištenja tretiranja ploda jabuke kalcijem smanjuju metaboličke poremećaje, pa intenzivna folijarna gnojidba već od sredine ili kraja svibnja smanjuje pojavu gorkih pjega. U tu svrhu se višekratno koriste (6-10 puta tijekom sezone) folijarna gnojiva s naglašenim sadržajem kalcija (npr.CalTrac, Calciogreen 34, NewCal, Multi Ca+Mg, Calcinit, FitoCal Ultra, Calboron, Kalcij-klorid i dr.), ali u nekim slučajevima čak niti ove mjere ne daju željene rezultate (najviše se kalcija u plodovima nakuplja u prvih 30-40 dana nakon zametanja plodova, a naknadno je usvajanje jako malo).

Gorka pjegavost je naročito izražena u mlađim nasadima s krupnijim plodovima, a ako se pojavljuje na plodovima već tijekom berbe osnovni je pokazatelj tzv. fiziološke nestabilnosti plodova koja ne jamči njihovo duže čuvanje u skladištima ili hladnjačama. Redovita i višegodišnja primjena najstarijeg mineralnog gnojiva vapnenog dušika (200-300 kg/ha) krajem zime, a prije početka vegetacije jabuka, značajno smanjuje pojavu gorke pjegavosti plodova jabuka.

Prethodni članakŽivo tlo dobiveno radom kalifornijskih glista
Sljedeći članakKad i kako orezivati voćke?
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.