Rezidba voćaka nije jednostavan posao. Posebno ne za amatere i hobiste koji žele pravilno orezati svoje voćke. No, tu često nastaju teškoće. Reže se svakako, bez glave i repa, bez ideje i forme, bez poznavanja rodnih grana i pupova, bez temeljitosti. Tko god da je zavirio u stručnu literaturu, vjerojatno je još brže i odustao od nje, jer malo ih je napisano s razumijevanjem, a još manje s kvalitetnim slikama i objašnjenjima. Tako da dosta ljudi reže metodom pokušaja i pogreške ili kako ispadne, ispadne.

Navest ćemo nekoliko najčešćih pogrešaka, ali i stvari na koje treba pripaziti prilikom rezidbe, da bi se voćka pravilno orezala. S nekoliko pravilnih zahvata, već možete napraviti 80% rezidbe voćke, bez da idete u nekakva složena rješenja i forme.

Alat za rezidbu treba dezinficirati prije početka rezidbe. Brojne gljivične, bakterijske i virusne bolesti se mogu prenijeti alatom preko oštrica. Ako sumnjamo na neku bolest kod voćke, trsa ili ruže, alat se mora ponovo dezinficirati nakon rezidbe takve biljke. Za dezinfekciju je najbolje koristiti 70%-tni alkohol, a može poslužiti i otopina bakarnih preparata za dezinfekciju.

Rezač mora biti odlučan i hrabar u svom naumu. Ako se bojite nešto odrezati, to nije posao za vas. Voćku treba formirati u prvih 3-4 godine i tu nema milosti. Greške su često nepopravljive, a milosrđe ne pomaže. Nekad je bolje i krivo orezati, nego nikako orezati.

Pogrešno prikraćivanje

Često se vidi da ljudi režu voćke na reznike ( tzv „jelenji rog“), kao brajdu ili vinovu lozu. To rezultira provociranjem vegetativnog rasta, velikim rastom vodopija i potpunim gubitkom roda. Vinova loza ima drugi princip rezidbe, jednostavnija je i nikako se ne bi trebala primjenjivati na jabukama, kruškama, šljivama i sl. Često je i prikraćivanje izboja na nekoliko pupova. To se u pravilu ne radi, osim u slučajevima kad se formira novi kat na mladim voćkama ili kad se želi popuniti krošnja na nekim uzgojnim oblicima. Prilikom rezidbe se u tom slučaju koristi ili savijanje cijelog izboja, ili svođenje rezom na bočnu, prvu nižu mladicu, pup ili rodnu grančicu.

Uklanjajte vodopije

Vodopije su uspravni izboji koji dodatno zasjenjuju niže dijelove krošnje, provociraju snažan rast, narušavaju ravnotežu između rasta i rodnosti i troše puno hranjiva biljci. Ako ih se ne orezuje, dolazi do ogolijevanja i zasjenjenja donjih dijelova krošnje te prestanka plodonošenja na donjim dijelovima krošnje. Vodopije nakon dvije do tri godine prorode, ali je dotad cijeli urod ili većina uroda pobjegla dva do tri metra uvis. Vodopije se mogu rezati već od kraja 6. mjeseca tekuće godine i moraju se orezivati redovito. Često je samo rezidba vodopija više od pola posla na voćki.

 Nemojte rezati kratko rodno drvo

Štrljci su kratko rodno drvo kod jabuka i krušaka. Donose rod kroz nekoliko godina i pomalo stvaraju granato rodno drvo. Rezidbom tih štrljaka kod jabuka i krušaka, posebno mladih i neizrođenih, stvara se direktna šteta na većini sorata. Urod je smanjen ili nikakav, biljka reagira vegetativnim rastom, a vlasnik se čudi jer nema ploda. Stari i izrođeni štrljci se nakon nekoliko godina mogu pomalo zamjenjivati, ali uvijek postupno kroz 3 do 4 godine, nikad radikalno.

Ostavljene suhe grane i suhi dijelovi krošnje su također jedna od grešaka. Osim što nagrđuju izgled drveta, na njima prezimljuju štetnici i bolesti, koji se mogu pomalo širiti na zdravo drvo i na druge voćke. Treba ih sigurno odstraniti voćarskom pilom i premazati voćarskim voskom. Sve veće rane od kovanice 5kn/2€ bi trebalo obavezno premazivati voćarskim voskom.

Obavite zimsko prskanje

Nakon rezidbe voćaka slijedi obavezna zaštita. Bakreni preparati se koriste za suzbijanje bolesti, dok se uljni preparati koriste za suzbijanje prezimjelih stadija zimskih štetnika. Na tržištu postoje i gotovi preparati poput modrog ulja. Koristimo ih u fenofazi bubrenja pupova i u koncentraciji 2-3%. Dakle 2-3l na 100l vode, ili 2 do 3 dcl na 10 l vode. Voćku treba doslovno okupati, sa što više škropiva. Treba izbjegavati tretiranje prilikom jačih vjetrova koji su česti krajem veljače i početkom ožujka, a jak vjetar znači i slabu primjenu, odnosno slabo pokrivanje voćke zaštitnim sredstvom.

Pogrešna rezidba na reznike („jelenji rog“)
Ostavljanje vodopija (na slici se vide brojni dvogodišnji izbojci)
Orezani rodni štrljci
Izgled rodnih štrljaka
Neorezane suhe grane

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKad i kako orezivati voćke?
Sljedeći članakTri recepta dalmatinske zimnice
Nino Ivančan, dipl. ing. agr.
Autor je diplomirao 2008. g na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na smjeru Voćarstvo, vinogradarstvo i vinarstvo. Radi na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Honorarno piše članke voćarsko vinogradarske tematike. RADNO ISKUSTVO 1996. – 2014. Rad na vlastitom OPG-u u okolici Đurđevca na poslovima proizvodnje i prerade voćarsko-vinogradarskih i povrtlarskih kultura. Također 16-godišnje iskustvo na agrotehničkim zahvatima navedenih kultura, korištenju i održavanju mehanizacije, poslovima kemijske i biološke zaštite, na planiranju i održavanju vv nasada, drvenastih i ukrasnih kultura te zelenih površina, na planiranju i održavanju kultura u zaštićenim prostorima, na biotehnološkim procesima prerade vv kultura, enološkim i enokemijskim zahvatima prilikom prerade i dozrijevanja vina, te analizama vina. Također 16-godišnje iskustvo davanja konzultacija iz pedoloških analiza, kemijskih analiza te primjena meliorativne gnojidbe, fertirigacije i folijarne aplikacije hraniva na osnovi toga, korištenja prognostičkih modela meteoroloških podataka, CDA uređaja za dijagnosticiranje i predviđanje bolesti i štetnika, savjetovanja prilikom izrada agroekoloških studija. 2004. Službovanje u Uredu državne uprave u Zagrebačkoj Županiji, Ispostava Zaprešić, u Uredu za gospodarstvo na poslovima poljoprivredne administracije. 2006. – Honorarni rad u Glasniku Zaštite Bilja, Vinogradarskom portalu Voćarskom portalu koji obuhvaća pisanje članaka i preporuka zaštite bilja, odgovore na pitanja preko foruma i e-maila portala. 2012. – Honorarni rad u Gospodarskom Listu na pisanju članaka voćarsko vinogradarske tematike.