Predstavnici Agencije za plaćanja su 22. i 23. travnja sudjelovali su na konferenciji GDi Solutions Conference 2026 na kojoj se prvi dan održala radionica vezana uz AI tehnologije unutar ArcGIS alata kroz GeoAI i sve širu primjenu AI asistenata. Drugi dan je bio ispunjen prezentacijama iz domene konkretne primjene aplikativnih rješenja „Pametnih gradova“, značenja i potrebe provedbe prethodnih ekonomskih studija održivosti pojedinih projekata, pa do vizije budućnosti čovječanstva kroz primjenu AI tehnologija od prijetnji do napretka.
Nakon plenarnog dijela održane su četiri paralelne sesije sa sljedećim temama:
- Nacionalna i lokalna uprava
- Prirodni resursi i zaštita okoliša
- Energija i industrija
- Upravljanje vodnim resursima
Unutar sesije „Prirodni resursi i zaštita okoliša“ održano je izlaganje voditelja Službe za prostorne klimatsko okolišne podatke i CROLIS u Agenciji za plaćanja, Mladena Majcena, koji je kroz prezentaciju „ARKOD (LPIS/IAKS) i ARKOD+(plus) (CROLIS) principi / sličnosti i razlike“, naglasio ključnu ulogu i značaj Agencije u aktivnoj primjeni mjera zaštite okoliša i prirode od početne primjene IAKS-a i uspostave ARKOD sustava do danas. Provedene aktivnosti Agencije koje to najbolje pokazuju su: uvođenje obilježja krajolika, ekološki značajnih površina, površina s prirodnim ograničenjima, te primjenu mjera za zaštitu trajnih travnjaka, zaštitu voda od štetnog utjecaja poljoprivrede, zaštita staništa ptica i leptira, zaštita zaštićenih područja NATURA 2000, itd.
Kroz provedbu LIFE CROLIS projekta i uspostavom ARKOD+(plus) registara za čiju će se implementaciju zbog kompleksnosti i obima utrošiti više od 60% od 6,2 milijuna eura, omogućit će se ispunjavanje obveza Republike Hrvatske kako iz domene klimatskih izvještavanja i kontinuiranog praćenja emisija stakleničkih plinova sukladno LULUCF (Land Use Land Use Change and Forestring) sektora, tako i uvid u cjelokupne poljoprivredne podatke važne za strateško planiranje i donošenje poslovnih odluka iz domene upravljanja zemljišnim resursima i donošenja mjera za prilagodbu klimatskim promjenama. Da bi se sve to ostvarilo, najprije se moraju ispuniti preuzete međunarodne obaveze prema EU i drugim međunarodnim tijelima kroz uspostavu sustava izvješćivanja kojim će se omogućiti da se od 2026. godine omogući funkcionalan prelazak sa alfanumeričkih podataka na one prostorno točno određene.
