Dok se o razvoju često govori kroz velike strategije i milijunske iznose, stvarne promjene najčešće počinju puno bliže ljudima i to u malim sredinama, općinama, obiteljskim gospodarstvima i lokalnim zajednicama gdje stanovnici žele ostati živjeti i raditi, u svom kraju.

Upravo zato LEADER odnosno LEADER/CLLD pristup (kako se naziva od 2014. godine) i lokalne akcijske grupe (LAG-ovi) koje ga provode, već godinama imaju posebnu važnost u ruralnoj Hrvatskoj koja obuhvaća kopnene i obalne (ruralne i ribarstvene) zajednice.

Njegova je ideja jednostavna: razvoj ne dolazi „odozgo“, nego iz same zajednice. Na sudjelovanje u kreiranju razvojnih strategija LAG-ova potiču se ljudi koji najbolje poznaju svoj kraj, njegove potrebe, potencijale i probleme. Kroz lokalne akcijske grupe, poznatije kao LAG-ove, gradovi i općine, poljoprivrednici, ribari i drugi poduzetnici, udruge i svi stanovnici zajednički planiraju projekte koji mogu konkretno poboljšati kvalitetu života na ruralnom prostoru.

I upravo u tome leži najveća vrijednost LEADER/CLLD-a.

Revizija potvrdila važnost LAG-ova u ruralnom razvoju

Koliko su LAG-ovi danas važni za ruralni razvoj potvrđuje nedavno objavljena revizija učinkovitosti dodjele i korištenja sredstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj koju je proveo Državni ured za reviziju.

U sklopu revizije analizirana je provedba LEADER/CLLD pristupa i rada lokalnih akcijskih grupa, a detaljnijim pregledom bili su obuhvaćeni LAG Sava, LAG Moslavina, LAG Vallis Colapis i LAG Međimurski doli i bregi. Revizija je otvorila pitanja daljnjeg unapređenja sustava, administrativnog rasterećenja i učinkovitijeg usmjeravanja sredstava, ali je istodobno pokazala koliko je LEADER/CLLD postao važan alat razvoja ruralnih područja u Hrvatskoj.

Zaključci revizije, ali i stručnih rasprava održanih tijekom 2026. godine, jasno ukazuju kako budućnost ruralnog razvoja leži upravo u snažnijem integriranom teritorijalnom pristupu, decentraliziranom odlučivanju i većem uključivanju lokalnih zajednica u planiranje razvoja provedbom LEADER/CLLD-a.

Maja Čičko, voditeljica LAG Sava FOTO:Gospodarski list

Više od europskih fondova – LEADER/CLLD je danas pokretač života, razvoja i zajedništva u hrvatskim ruralnim krajevima“ Maja Čičko

Male sredine, konkretne promjene

Danas u Hrvatskoj djeluje ukupno 79 lokalnih akcijskih grupa, 56 u ruralnom razvoju te 23 u ribarstvu, koje pokrivaju više od 96% kopnenog teritorija i obuhvaćaju više od 2,5 milijuna stanovnika Hrvatske.

Drugim riječima, LEADER/CLLD prisutan je gotovo u svakom ruralnom dijelu Hrvatske.

Kroz Program ruralnog razvoja do 2025. godine LAG-ovi u ruralnom razvoju financirali su čak 3.855 projekata ukupne vrijednosti gotovo 100 milijuna eura, dok su LAG-ovi u ribarstvu, kroz Operativni program za pomorstvo i ribarstvo, do 2024. godine, financirali više od 370 projekata ukupne vrijednosti gotovo 23 milijuna eura.  

Financirani su projekti razvoja poljoprivrede, ribarstva, akvakulture, ruralnog turizma, društvene infrastrukture, tradicijskih obrta, lokalnog poduzetništva i brojnih drugih aktivnosti koje izravno utječu na svakodnevni život stanovnika ruralnih područja.

No prava vrijednost ne nalazi se samo u brojkama. Ono što LEADER/CLLD razlikuje od mnogih drugih programa jest činjenica da on ne funkcionira samo kao provedbeni mehanizam, već i kao demokratski prostor koji unapređuje lokalno upravljanje, društveni kapital i građanski angažman u ruralnim područjima.

Njegova dodana vrijednost je i u potpori društvenim i gospodarskim inovacijama, lokalnim poduzetnicima koji razvijaju svoje djelatnosti, u obnovljenim društvenim domovima, novim sadržajima za djecu i sve stanovnike koji dobivaju priliku ostati i raditi u svom kraju.

U mnogim sredinama upravo su LAG-ovi postali mjesto gdje ljudi prvi put dobivaju osjećaj da netko sluša njihove potrebe i pokušava pronaći konkretna rješenja te za mnoge predstavljaju jedan od rijetkih izvora financiranja projekata.

Veliki posao malih timova

Iako rezultati često izgledaju impresivno, iza njih stoji velik posao relativno malih timova, s obzirom na to da većina LAG-ova ima dvije do tri zaposlene osobe koji istovremeno provode natječaje, rade administrativne kontrole, organiziraju radionice, obilaze korisnike, komuniciraju s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Agencijom za plaćanja, drugim tijelima nadležnim za različitu zakonsku regulativu i izvore financiranja razvojnih projekata međunarodne i nacionalne razine te svakodnevno odgovaraju na pitanja ljudi s terena.

Administrativni zahtjevi pritom su vrlo složeni, a procedure često dugotrajne i zahtjevne. Unatoč tome, LAG-ovi već godinama ostvaruju vrlo visoke stope uspješnosti provedbe projekata koje su odabrali za provedbu svojih Lokalnih razvojnih strategija financiranih iz sredstava Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj i Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu, ali i razvojnih projekata finaciranih iz brojnih drugih izvora.

Takvi rezultati još su značajniji uzme li se u obzir da brojni LAG-ovi rade u administrativno vrlo zahtjevnim uvjetima te raspolažu ograničenim sredstvima u odnosu na potrebe terena.

Više od financiranja

U ovom programskom razdoblju 2021.- 2027. LAG-ovima u ruralnom razvoju i ribarstvu na raspolaganju je gotovo 152 milijuna eura. 

No ljudi uključeni u LEADER/CLLD sustav često ističu kako njegova najveća vrijednost nije samo novac.

Vrijednost LEADER/CLLD-a je u povezivanju, u suradnji između općina, udruga, poljoprivrednika i drugih poduzetnika i u tome da lokalna zajednica sama odlučuje što joj je potrebno i kako želi razvijati svoj kraj.

Posljednjih godina vidljiv je i značajan napredak u suradnji LAG-ova s Ministarstvom poljoprivrede, šumarstva i ribarstva te Agencijom za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Uvedena su određena administrativna pojednostavljenja, mogućnost predujma te fleksibilniji modeli provedbe koji LAG-ovima i korisnicima olakšavaju rad.

Veliku ulogu pritom ima LEADER mreža Hrvatske kroz koju LAG-ovi razmjenjuju iskustva, zajednički rješavaju probleme i sudjeluju u oblikovanju budućih politika ruralnog razvoja.

Ruralna Hrvatska ima budućnost

Ruralna Hrvatska nije samo prostor poljoprivrede, šumarstva, ribarstva, to je prostor života, identiteta, očuvane prirode, različite proizvodnje, tradicije i novih ideja. Razvoj ne ovisi samo o ulaganjima, nego prije svega o ljudima koji žele surađivati, stvarati i graditi budućnost svoje zajednice.

Posljednjih godina LEADER/CLLD pristup sve snažnije dobiva potvrdu i na europskoj razini. Brojne stručne konferencije, rasprave i dokumenti Europske unije naglašavaju kako upravo lokalni razvoj pod vodstvom zajednice predstavlja jedan od ključnih modela razvoja ruralnih područja nakon 2027. godine.

Europske institucije danas sve otvorenije govore o potrebi jačanja LEADER/CLLD-a, osiguravanja namjenskih sredstava za lokalni razvoj te snažnijeg uključivanja lokalnih i regionalnih dionika u kreiranje budućih politika. Europski parlament, Odbor regija i brojne stručne organizacije naglašavaju kako razvoj ruralnih područja mora ostati proritet i jedan od temeljnih ciljeva kohezijske politike Europske unije nakon 2027. godine. Zato LEADER/CLLD nije samo financijski instrument. To je način povezivanja ljudi, znanja i lokalnih ideja.

Izvor i foto: LAG Sava

Prethodni članakTko dobiva, a tko gubi u novom EU modelu potpora
Sljedeći članakHrana s lokalnih polja izravno na stol: uzmite 100.000 eura i izbacite posrednike!
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.