Dosta vam je da na vašem znoju zarađuju drugi? Dok vi mukotrpno proizvodite, marže se tope u džepovima prekupaca i trgovačkih lanaca. No, stvari se mijenjaju. Novo razdoblje donosi priliku koju hrvatska poljoprivreda čeka godinama – mogućnost da uz stopostotnu potporu države sami preuzmete kontrolu nad svojim tržištem i konačno pošteno naplatite svoj trud.

U suvremenom globaliziranom svijetu, hrana često prevaljuje tisuće kilometara prije nego što stigne na policu. U takvom sustavu, izvornost se gubi, a cijena za proizvođača ostaje minimalna. Program potpore za uspostavu kratkih lanaca opskrbe (KLO) za razdoblje 2026. – 2028. nije samo financijska injekcija; to je strateški alat za jačanje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i osnaživanje lokalne prehrambene samodostatnosti.

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 8. lipnja zaključilo je javno savjetovanje o Programu potpore za uspostavu kratkih lanaca opskrbe (KLO) za razdoblje od 2026. do 2028. godine. Taj Program nije samo još jedan birokratski dokument, već alat kojim poljoprivrednici dobivaju priliku postati glavni akteri u lancu opskrbe, zaobilazeći suvišne posrednike.

Što je zapravo “kratki lanac”?

Kratki lanci opskrbe predstavljaju jedan od instrumenta jačanja konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i lokalne prehrambene samodostatnosti te imaju izravan utjecaj na stabilnost dohotka poljoprivrednih gospodarstava. Navedenim Programom namjerava se potaknuti izravna prodaja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda od poljoprivrednih gospodarstava do krajnjeg potrošača uz najviše jednog posrednika, te razvoj lokalnih tržišta.

Pravila su jasna: maksimalno jedan posrednik između vas i kupca. Cilj je jednostavan – zadržati izvornost proizvoda, povećati konkurentnost i, što je najvažnije, osigurati stabilnost dohotka. Umjesto da vaš proizvod “putuje” kroz ruke brojnih prekupaca do krajnjeg potrošača, uz pomoć ovog Programa otvarate vrata izravne komunikacije, prodaje i izgradnje vjernosti vaših kupaca.

Hrvatska poljoprivreda pati od rascjepkanosti. Kratki lanci opskrbe su odgovor na tu slabost. Kroz ovaj program, Ministarstvo želi potaknuti horizontalnu i vertikalnu suradnju među proizvođačima, prerađivačima i drugim subjektima. Cilj je integrirati poljoprivrednike u prehrambeni lanac na način da oni zadrže veću dodanu vrijednost svojih proizvoda.

Kako uzeti do 100.000 eura?

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva osiguralo je ukupan fond od 1,8 milijuna eura za trogodišnje razdoblje (600.000 eura godišnje). Iako na prvu brojka može djelovati skromno, fokus je na kvaliteti i održivosti projekata. Pojedinačni iznos potpore po projektu kreće se od 15.000 do 100.000 eura, uz intenzitet potpore do 100 % prihvatljivih troškova.

Ovo je iznimna prilika za poljoprivrednike da moderniziraju svoje poslovanje bez vlastitog financijskog rizika. Sredstva su dostupna za niz aktivnosti koje čine razliku između “anonimnog proizvođača” i “lokalnog brenda”.

Što država sufinancira? (Lista prihvatljivih troškova)

Program pokriva širok spektar investicija nužnih za profesionalno tržišno nastupanje:

  1. Prodajna infrastruktura: Kupnja ili zakup kioska, drvenih kućica i montažnih objekata za prodaju vlastitih proizvoda.
  2. Tehnička oprema: Sve što vam treba u prostoru – rashladne vitrine, vage, fiskalne blagajne.
  3. Mobilnost: Najam ili operativni leasing gospodarskih vozila (kombi, pick-up) za distribuciju robe.
  4. Digitalna transformacija: Izrada web stranica za e-trgovinu, ključan korak za dosezanje mlađe populacije i urbanih potrošača.
  5. Promocija i marketing: Organizacija degustacija, sajmovi, izrada promotivnih materijala, prigodna pakiranja te oglašavanje u medijima.
  6. Ljudski potencijali: Pokrivanje troškova plaća djelatnika koji su zaduženi za upravljanje kratkim lancem opskrbe.

Uvjet uspjeha je snaga udruživanja

Jedna od ključnih poruka ovog programa je nužnost suradnje. Prihvatljivi korisnici su nove ili postojeće skupine od najmanje 7 partnera, od kojih barem šest moraju biti poljoprivrednici upisani u Upisnik.

Ugovor o poslovnoj suradnji, kojim se uređuju prava i obveze partnera postaje temeljni dokument. On nije samo formalnost, već okvir koji sprječava nesporazume i definira dugoročnu strategiju. Udruživanjem, poljoprivrednici ne dijele samo troškove, već i znanje, logističke kapacitete i bazu kupaca, čime postaju ozbiljan konkurent trgovačkim lancima na lokalnoj razini.

Pravna sigurnost: što kvalitetan ugovor mora sadržavati?

Mnogi poljoprivrednici zaziru od udruživanja iz straha od “zamki”. Upravo zato je ugovor o poslovnoj suradnji najvažniji dokument koji ćete potpisati. On nije samo formalni uvjet za prijavu, već vaša polica osiguranja. Kvalitetan ugovor mora precizno definirati četiri ključna segmenta:

  1. Definicija doprinosa: tko točno brine o logistici i održavanju opreme? Nije dovoljno samo “biti dio lanca”. Ugovor mora jasno propisati tko je odgovoran za otvaranje prodajnog mjesta, tko vodi evidenciju prodaje, a tko brine o održavanju opreme (npr. tko servisira rashladnu vitrinu).
  2. Financijski transparentni model: jasna formula za raspodjelu prihoda i troškova. Odredite jasnu formulu za raspodjelu troškova i prihoda. Ako prodajete tuđu robu, kolika je provizija? Kako se pokrivaju zajednički troškovi poput struje za vitrinu ili najma prostora? Transparentnost je ovdje jedini lijek protiv sumnje.
  3. Standardi kvalitete: kolektivna odgovornost – ugled cijelog lanca i vaše skupine ovisi o svakom pojedinačnom partneru. Ako vaš partner isporuči robu loše kvalitete, kupac će prestati dolaziti na cijeli štand, a ne samo tom partneru. Ugovor mora sadržavati klauzule o standardima kvalitete i sankcijama za nepridržavanje, čime štitite ugled lanca i svih poljoprivrednika u skupini.
  4. Izlazna strategija: što ako netko želi napustiti lanac? Ugovor mora definirati jasne uvjete istupa kako projekt ne bi stao zbog jednog partnera koji želi napustiti lanac, a da pritom ne ugrozi opstanak projekta.

Nemojte koristiti generičke šprance s interneta. Ugovor treba prilagoditi specifičnostima vašeg partnerstva. Investirajte vrijeme u sastavljanje dokumenta koji definira „što ako“ scenarije. Kad su pravila igre jasna od prvog dana, partnerstvo postaje stabilnije, a vaša energija ostaje usmjerena na proizvodnju vrhunske hrane.

Poziv na akciju: ne dopustite da drugi odlučuju umjesto vas

Poljoprivreda više nije samo fizički rad na polju; to je danas upravljanje informacijama, logistikom i odnosima s kupcima. S ovim programom, država vam daje vjetar u leđa da to radite na moderan, profitabilan i održiv način. Hoćete li ovu priliku iskoristiti za iskorak iz anonimnosti ili ćete ostati na marginama dok drugi preuzimaju vašu maržu? Odluka je isključivo na vama.

Naslovna foto: Gemini

Prethodni članakLEADER/CLLD mijenja lice ruralne Hrvatske: velike priče nastaju u malim sredinama
Sljedeći članakAnaliza stanja: od prinosa pšenice do sudbine domaće mlinske industrije
Alan Vajda, mag. iur
Rođen je 1967. godine u Zagrebu, gdje je završio osnovnu i srednju školu, te Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bio je i jest član raznih nacionalnih odbora, radnih skupina, s bogatim radnim iskustvom. Autor je nekoliko stručnih radova i članaka, te suradnik u Gospodarskom listu. Rođen je 7. travnja 1967. godine u Zagrebu gdje završava Ekonomski obrazovni centar "Boris Kidrič" (srednja stručna sprema - IV stupanj stručne spreme - ekonomist za računovodstveno - financijske poslove), te Pravni fakultet u zagrebu (visoka stručna sprema - VII stupanj stručne spreme - diplomirani pravnik). MEĐUNARODNO ISKUSTVO Član europske mreže za razmjenu podataka između institucija koje se bave stručnim usavršavanjem u pravosuđu pri Vijeću Europe tzv. Lisabonska mreža (2002. - 2003.) Član pregovaračkog tima Vlade Republike Hrvatske za pregovore s Europskom unijom o sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (2001. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije pod nazivom Cards 2001, a koji je namijenjen centru za stručno usavršavanje sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (2002. - 2003.) Voditelj projekta Europske komisije - sudstvo i pravo pod nazivom Obnova 1999. Voditelj projekta Europske komisije Potpora europske komisije sudstvu u području pružanja pravnih savjeta, sudskog sustava i postupanja s predmetima pod nazivom obnova 2000. (2001. - 2002.) Član odbora stručnjaka Vijeća Europe za suradnju na području informacijske tehnologije i prava (cj-it), strasbourg, republika francuska (2001. - 2002.). Član SECI radne skupine u sklopu pregovora o ugovoru o suradnji za sprječavanje i suzbijanje prekograničnog kriminala, Bukurešt, Rumunjska (1998. - 2000.) Član radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT , namijenjenog procjeni učinaka propisa od strane Hrvatske poslovne zajednice (2008. – 2009.) Trener za potrebe aktivnih mjera politike zapošljavanja za potrebe tržišta rada u sklopu IPA projekta Europske unije s ciljem stvaranja centra tržišta rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (2011. - 2012.) Zamjenik člana radne skupine u sklopu projekta pod nazivom BIZIMPACT II namijenjenog provedbi ekonomske procjene učinaka propisa i poboljšanju informiranosti hrvatske poslovne zajednice (2013.- ) Sudionik projekta Europske komisije o europskom socijalnom dijalogu (PEGASE), Brisel (2011. – 2012.) SUDJELOVANJE U RADU DRŽAVNIH INSTITUCIJA Član Nacionalnog odbora Vlade Republike Hrvatske za Međunarodno humanitarno pravo (2001. - 2002.). Član radne skupine pri Vladi Republike Hrvatske za rad na izradi pravne regulative vezane za područje elektronskih potpisa (2000. - 2002.). Zamjenik člana radne skupine za provedbu inicijative za suzbijanje organiziranog kriminala u sklopu pakta o stabilnosti (2001. - 2002.). Diplomatski tečaj pri Diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske Organizator velikog broja seminara i radionica namijenjenih stručnom usavršavanju u pravosuđu (sudaca i državnih odvjetnika) u Hrvatskoj 2002. - 2003. Član radne skupine Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva radi donošenja odluke o godišnjoj kvoti radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj. Član Međunarodne trgovačke komore - komisije za trgovačko pravo i praksu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori (ICC Hrvatska). Predavač pravne grupe predmeta pri Pučkom otvorenom učilištu u zagrebu (2013. - ). OSTALE AKTIVNOSTI Glavni tajnik Europskog udruženja studenata prava, Zagreb, (European Law Students Association) 1988.-1992. Član uredništva časopisa Pravnik pri Pravnom fakultetu u Zagrebu 1990 -1991. Vanjski suradnik - urednik lista Informator za područje pravosuđa i Europske unije 2001. – 2003. AUTOR STRUČNIH RADOVA U NIŽE NAVEDENIM PUBLIKACIJAMA Informator, IUS info, Novi Informator, Hrvatska pravna revija, Odvjetnik, Carinski vjesnik, Pravo u gospodarstvu, Financije i porezi, Poslovni tjednik, Obrtničke novine, Radno pravo, Računovodstvo i porezi u praksi, Računovodstvo i financije, Pravo i porezi, Poslovni savjetnik, Privredni vjesnik, Sigurnost, Fircon Mostar, Nova zadruga, Revicon Sarajevo, Prizma Sarajevo, FEB Sarajevo, Pravni savjetnik Sarajevo, Gospodarski list Zagreb. OSTALE VJEŠTINE I SPOSOBNOSTI Položen Državni stručni ispit - Carinska uprava - središnji ured 1998. godine. Potvrda o korištenju IT programskih paketa - Algebra - Zagreb (MS Word, Excel, Powerpoint, Outlook). Potvrda o završenoj edukaciji Europske komisije o upravljanju projektnim ciklusom (PCM). Organizator seminara i radionica namijenjenih edukaciji pravosudnih dužnosnika 2002. - 2003. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih pravosuđu. Autor stručnih radova i predavanja namijenjenih malom i srednjem poduzetništvu. STRANI JEZICI Engleski jezik - aktivno poznavanje u govoru i pismu.