Marijo Maka Primorac, uspješni poduzetnik iz njemačkog Essena, u rodnim je Radišićima podigao maslinike na djedovini, a iz Amerike sa najvećeg svjetskog natjecanja stigla je i vijest o zlatnom odličju za Marijovo maslinovo ulje. Otkud ime Filsonići?

Tko se usuđuje – pobjeđuje, izreka je koja savršeno opisuje Marija „Maku“ Primorca, svestranog Hercegovca. U njemačkom gradu Essenu, gdje je rođen i gdje živi, jedan je od najuspješnijih građevinskih poduzetnika i vlasnik tvrtke Bauunternehmung Primorac GmbH. Bavi se visokogradnjom, adaptacijama i velikim projektima poput izgradnje trgovačkih centara i poslovnih objekata.

Ne samo u Njemačkoj, nego i u Austriji, kaže Primorac.

Nagrađivano ulje iz hercegovačkih Radišića

Istodobno, u Bosni i Hercegovini, točnije u hercegovačkom selu Radišići kod Ljubuškog, kultivirao je krševita brda i na djedovini podigao maslinike. Njegovo ekstra djevičansko maslinovo ulje Filsoni (odnosno Filsonići Radišići Blend), dobiveno od plodova sorti istarska bjelica, leccino i frantoio, osvojilo je zlato na najvećem svjetskom ocjenjivanju kvalitete maslinovih ulja u New Yorku (NYIOOC).

Prvi put i – zlato! To je dodatan poticaj za još čvršću vezu sa zavičajem i ozbiljnije bavljenje maslinarstvom, dodaje Marijo, kojeg prijatelji znaju pod nadimkom Maka. Poslovnu disciplinu i standarde stečene u Njemačkoj odlučio je prenijeti u Hercegovinu. Gotovo svaki vikend provodim u Radišićima, kaže. Zrakoplovom iz Essena stiže u Split ili Mostar, a potom automobilom do rodnog sela.

Marijo Maka Primorac u svom masliniku

Zaradu iz Njemačke ulaže u djedovinu

Dobit ostvarenu u građevinskom sektoru u Njemačkoj uložio je u suvremene strojeve, agrotehničke mjere i podizanje maslinika.
Uz pomoć oca Nedjeljka i stričeva Ante i Mate, prva stabla posadio sam prije deset godina, prisjeća se. Potom je podigao još 1200 maslina na uzvisini iznad zaselka Primorci – Rukčevina. Maslinik se nalazi na sunčanim, kamenitim brdima, što izravno utječe na visoku koncentraciju ljekovitih polifenola u ulju.

Masline se beru ručno i prerađuju hladnim prešanjem u najkraćem roku. Stručnjaci kažu da spoj hercegovačkog sunca, kamena i pažljivo odabranih sorti rezultira uljem koje je svježe, aromatično i bogato zdravim sastojcima.

Nagrađeno maslinovo uljes brendom koji nosi obiteljski nadimak nastao po nekadašnjem američkom predsjedniku Wilsonu

U svakoj kapi osjeća se strast i ponos, kaže profesor agronomije Marko Ivanković, direktor Federalnog agromediteranskog zavoda u Mostaru. Maka maslinarstvu ne pristupa kao hobiju, već kao ozbiljnom poslu: Sve radimo po pravilima struke.

Naziv brenda, obiteljski nadimak i američki predsjednik

Vikendom se Marijo osobno brine o svakom stablu, spajajući tradiciju s modernim praksama. Zanimljiva je priča o imenu brenda Filsoni.
Filsonići su naš obiteljski nadimak, otkriva Marijo. Njegov pradjed je svojedobno „trbuhom za kruhom“ iz Radišića otišao u Ameriku. Bilo je to prije Prvog svjetskog rata, za mandata 28. američkog predsjednika Woodrowa Wilsona.

Pradjed je Wilsona zvao ‘Filson’ i o njemu je često pričao po povratku u Radišiće. ‘Filson, Filson’ – i tako su svi potomci postali Filsonići. To je postao obiteljski nadimak, a ujedno i ime za zaselak Primorci u Radišićima.

Sve generacije Filsonića odlazile su u svijet, ali su se uvijek vraćale. Marijov otac Nedjeljko postao je uspješan poduzetnik u Njemačkoj, a čim je stekao uvjete za mirovinu, on i supruga Dragica vratili su se u Radišiće.

U Radišiće želi i peta generacija

Ljubav prema zavičaju bila je ključna u odgoju. Marijo kao dijete isprva nije ni govorio njemački, samo hrvatski. Kasnije je, naravno, ovladao njemačkim jezikom, ali se u obitelji uvijek govori hrvatski. Supruga Ivana također je iz Ljubuškog, a imaju četvero djece: Petra, Tomislava, Klaru i Mariju.
Svi oni stalno pitaju kad ćemo u Radišiće, kaže Marijo, uvjeren da će najmlađi sin Tomislav tamo pohađati prvi razred osnovne škole.

Prošao sam cijeli svijet, ali Radišići i Ljubuški su za mene najljepši komadić zemlje. Sat vremena do mora, sat do planine, ističe Marijo. Blagotvorna klima s 2600 sunčanih sati godišnje i zemlja crvenica (terra rossa) pružaju savršene uvjete za „tekuće zlato“.

Maslinik u Radišićima

Jedinstveni u svijetu: Jedno selo – tri zlata!

Radišići su postali svjetski fenomen. Uz Marija, zlatna odličja u New Yorku (NYIOOC 2026) osvojili su i Mirko Škegro (brend Krš) te OPG Risto obitelji Nikole Medića. Jedno selo – tri zlatne medalje! Ukupno je ljubuški kraj osvojio šest nagrada: zlata su dobili i OPG Murić (brend Bošnjak) te obitelj Rašić (brend Dole), dok je Slavko Ramljak osvojio srebro.

Danas se na području općine Ljubuški bilježi oko 220 hektara maslinika s više od 70.000 stabala. U blizini se nalazi i jedan od najvećih maslinika u regiji – 45 hektara poduzetnika Dragana Mikulića, koji je od neplodnog kamenjara stvorio hercegovački biser moderne poljoprivrede. Primjer kako se od kamenjara na 220 metara nadmorske visine može stvoriti plodno polje. Idealno za maslinu kojoj odgovara sub kontinentalna klima i strujanje zraka.

Mikulić, koji u sklopu maslinika ima i Kiwi super-moderno postrojenje sa dekanterom i separatorom za hladno prešanje maslina. Dogodine ću i ja  sa svojim uljem pojačati ekipu Ljubuškog i BiH na natjecanju u New Yorku, poručio je.

Maka s ponosom ističe da su hercegovački maslinari ove godine su najugodnije iznenađenje NYIOOC-a 2026. Na tom najvećem i najprestižnijem ocjenjivanju maslinovih ulja, u konkurenciji 29 zemalja sjeverne hemisfere koje su na ovo natjecanje prijavili 1021 ulje, maslinari BiH su osvojili 16 nagrada od kojih 15 zlatnih i jednu srebrnu.

Nagrade na međunarodnim natjecanjima potvrđuju da se i u krševitim hercegovačkom tlu može roditi „tekuće zlato“ – ulje koje postaje prepoznatljiv hercegovački brend nazvan Zlatne kapi Hercegovine.

Marijo radi što voli i voli što radi

Marijo Maka Primorac ponosan je što je dio ove uspješne priče. No, osim u građevinarstvu i poljoprivredi, iznimno je aktivan na društveno-političkom i sportskom planu te je poznat kao veliki humanitarac. Član je Hrvatskog svjetskog kongresa u Njemačkoj te član Savjeta Vlade RH za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Sudjelovao je u brojnim humanitarnim akcijama, pomažući potrebitima diljem Hercegovine.

Primjer je sposobnog i svestranog čovjeka, pa mnogi ističu kako je itekako zaslužio priznanje „Hercegovac godine“. Na pitanje kako sve stiže, Marijo odgovara jednostavno:

Sve je moguće kad voliš svoj zavičaj. Kad radiš ono što voliš i voliš ono što radiš, poručuje Marijo „Maka“ Primorac, čovjek koji je krš svojih Radišića pretvorio u svjetsko zlato.

„Prošao sam cijeli svijet, ali Radišići i Ljubuški su za mene najljepši komadić zemlje. Sve je moguće kad voliš svoj zavičaj, kad radiš ono što voliš i voliš ono što radiš.“ — Marijo Maka Primorac

Prethodni članakPrva pomoć za biljke: kako prepoznati nedostatak hraniva po izgledu lista?
Sljedeći članakDobar savjet(nik) zlata vrijedi – Ljubica Magdić
Nedjeljko Jusup
Nedjeljko Jusup, dugogodišnji je novinar i urednik. Rođen 7. siječnja 1951. godine u Zadru gdje je završio Gimnaziju pedagoškoga smjera "Juraj Baraković", a studij novinarstva na Fakultetu za sociologiju, političke znanosti i novinarstvo u Ljubljani. S pisanjem počinje još kao srednjoškolac u zadarskom Narodnom listu, tijekom studija u Ljubljani surađuje u Ljubljanskom dnevniku, Pavlihi i u splitskom tjedniku Nedjeljnoj Dalmaciji. Od 1980. do 1991. urednik je dopisništva u Radničkim novinama, tjedniku Saveza sindikata Hrvatske. Surađuje u Večernjem listu, Oku, Zapadu, Novom listu… U ratnim uvjetima 1994. godine, kao autor projekta i prvi glavni urednik s nekolicinom zadarskih kolega pokrenuo najprije tjednik Zadarski list koji je pod njegovim vodstvom nakon četiri godine prerastao u dnevni list. Izlazi stalno od 3. studenoga 1994. Jusup se bavi i publicistikom. Napisao više tekstova o razvitku medija u Zadru, uredio knjige i monografije "Politički obračuni", “Libar okorjelog agronoma” "Hrvatski misir", "Dragulji hrvatskog misira", "112. brigada: Od dragovoljačkih odreda do međunarodnog priznanja RH", Putopisne paralele: "Od Cerodola do Burgundije", “Stanislav Antić: Moje životno djelo”.. Dobitnik je više novinarskih nagrada i priznanja među kojima i godišnju nagradu Hrvatskog novinarskog društva - Zlatno pero 1991/1992 godine za svoje ratne reportaže s prve crte bojišnice. Nakon umirovljenja (2017.) nastavlja uređivati specijalizirani prilog Plodovi zemlje i mora kojega je, s ciljem povezivanja znanosti, struke i prakse u poljodjelstvu i ribarstvu, prije 20 godina pokrenuo u Zadarskom listu. Surađuje sa američkim portalom Olive Oil Times i Gospodarskim listom, objavljuje i u specijaliziranom časopisu Maslina u izdanju Slobodne Dalmacije, kao i portalu Agroklub koji ga je proglasio Autorom godine 2018. Nedjeljko Jusup je dugogodišnji član Hrvatskoga novinarskog društva i Društva agrarnih novinara Hrvatske od njegova osnivanja, aktivno sudjeluje na skupovima i seminarima, okruglim stolovima ili tribinama posvećenim aktualnim problemima novinara. Jedan je od organizatora Međunarodnog znanstvenog skupa "Kraljski Dalmatin – 200 godina zadarskog i hrvatskog novinarstva u europskom kontekstu". Inicirao je i sudjelovao u pokretanju brojnih poljoprivrednih manifestacija među kojima VINCRO u Polači, Vinin u Ninu. Ravnokotarska fišijada u Benkovcu… Jusupov novinarski i urednički moto je: Informativno, poučno i zanimljivo. Piši tako da riječima bude tijesno, a mislima široko.