Proizvodnja presadnica povrća u grijanim zaštićenim prostorima, za sadnju na otvoreno u drugoj polovini travnja te od početka do sredine svibnja, u punom je zamahu.
Presadnice rajčice, paprike, patlidžana i celera su već uglavnom ispikirane i razvijaju se u kontejnerima ili lončićima u kojima ostaju do sadnje. Krastavac, tikvica, dinja i lubenica su posijani ili se sjetva planira ovih dana budući da razvoj njihovih presadnica traje relativno kratko, oko mjesec dana ili čak manje. Pikiraju se i korijenovi izdanci batata, presadnice kupusnjača su spremne za sadnju, salata se sukcesivno sije itd.
Kaljenje presadnica
Proizvođači presadnica trebali bi presadnice uzgojene u zaštićenom prostoru pripremiti za sadnju na otvorenom budući da su na otvorenome niže temperature zraka i veći intenzitet svjetla i ultraljubičastog zračenja.
Prilagođavanje presadnica vanjskim uvjetima naziva se kaljenje presadnica, a sastoji se u postupnom sve jačem provjetravanju zaštićenog prostora i snižavanju temperature supstrata i zraka tijekom deset do četrnaest dana prije planirane prodaje (sadnje) presadnica.
Na isti način presadnice se prilagođavaju i pojačanoj solarnoj radijaciji, odnosno, ultraljubičastom zračenju danju. Naime, staklo i polimerni materijali ne propuštaju ultraljubičaste zrake i dolaskom biljaka na otvoreno mogu biti oštećeni listovi i stabljika u obliku sivih izduženih ulegnuća (ožegotina). Pri jačem oštećenju najstariji listovi otpadaju, stabljika se povija, a cvatnja kasni. Nekaljene presadnice posađene na otvoreno može oštetiti i vjetar, također izazivajući ožegotine po rubu listova.
Na povišenim gredicama su povišeni i urodi
Proljetnu sadnju najbolje je obaviti na povišenu odnosno uzdignutu gredicu. Uzdignuta gredica povišena je za 15 do 25 cm u odnosu na okolno tlo. Gredica ne bi trebala biti šira od 120 cm, kako bi se svi radovi mogli obaviti sa staze. Na uzdignutim gredicama lakše se postižu optimalni uvjeti u tlu, što dovodi do porasta prinosa po jedinici površine. Lako se održava dobra struktura tla te kapacitet za vodu i zrak jer nema gaženja po gredicama. Prilikom formiranja gredica, u tlo se može unijeti kompost ili neko drugo organsko gnojivo. Time će se popraviti struktura tla, poboljšati procjeđivanje suvišne vode i povećati kapacitet zadržavanja biljnih hraniva.
Tlo na gredicama se brže zagrijava, a pogotovo ako se primijeni malčiranje, odnosno prekrivanje tla polietilenskim filmom debljine od 15 do 50 µm ili organskim materijalom (slama, sijeno, pokošena trava…) 7 do 10 dana prije sadnje. To ima pozitivan utjecaj na rast i razvoj te prinos i kvalitetu uzgajanih vrsta. Prije postavljanja folije, tlo treba biti dobro pripremljeno i usitnjeno kako bi se ostvario što bolji kontakt između folije i tla, što doprinosi boljem zagrijavanju tla. Ispod malča postavlja se sustav za navodnjavanje kapanjem.
Kako se sade?
Presadnice plodovitog povrća s grudom supstrata sade se u redove ili trake. Ako se sadi u red, rajčica se sadi na razmak redova 70 cm i 50 cm između biljaka u redu. Pri sadnji u dvoredne trake razmak između biljaka u redu iznosi 40 do 50 cm, između redova u traci 50 do 60 cm, a između traka 80 do 100 cm. Paprika se pri uzgoju na otvorenome sadi u dvoredne trake na malč od crne polietilenske folije. Razmak između redova iznosi 70 cm, a između biljaka u redu 30 do 40 cm. Sadi se u trokut. Razmak sadnje patlidžana sličan je već navedenima i iznosi 70 do 80 cm između redova i 40 do 50 cm unutar reda.
Krastavci se u posljednje vrijeme sve više uzgajaju iz presadnica posađenih u redove razmaknute 80 do 120 cm. Razmak između dvije biljke u redu iznosi 30 do 45 cm. Za krastavce je potrebno postaviti armaturu tj. mrežu u koju se usmjeravaju biljke ili vezivo uz koje se biljke omataju.
Tikvice se sade razmaknute 50 do 60 cm unutar reda i 100 do 150 cm između redova. Presadnice dinje se sade u redove razmaknute od 100 do 130 cm, a razmak u redu iznosi 60 do 70 cm. Za sitnije sorte dinje razmak sadnje u redu može biti 50 cm. Sadnja presadnica bujnih sorata/hibrida lubenice treba biti na razmak 100 cm u redu i 150 cm između redova, dok kod slabije bujnih sadnja može biti na razmak 100 x 100 cm.
Razmaci sadnje presadnica su podjednaki za većinu kupusnjača (kupus, kelj, kelj pupčar, brokulu i cvjetaču) i iznose 40 do 80 cm između redova i 30 do 50 cm u redu. Razmak ovisi o duljini vegetacije. Kasni kultivari duge vegetacije, koji razvijaju veću lisnu masu sade se na veći razmak. Korabica se sadi na manje razmake od navedenih i oni iznose od 25 x 25 do 30 x 30 cm.
Salata se najčešće sadi u trake s četiri do šest redova u traci. Broj redova u traci često ovisi o širini folije ili drugog materijala koji se koristi za malčiranje. Razmak između redova je najčešće 25 do 30 cm. Ovisno o bujnosti i veličini rozete razmak između biljaka u redu može varirati od 20 do 35 cm. Endivija se sadi na nešto veći razmak, najčešće 30 do 40 x 30 cm. Sadnja radiča obavlja se u fazi razvijenih 3 do 6 listova, na razmak redova 20 do 30 cm i 15 do 25 cm između biljaka u redu.
Kako navodnjavati ili zalijevati?
Navodnjavanje, odnosno zalijevanje prilikom i poslije sadnje presadnica zavisi od stanja vlažnosti tla. Presadnice s grudom supstrata iz kontejnera ili lončića se pred samu sadnju ne navodnjavaju kako bi se lakše izvadile te kako bi stres biljaka uzrokovan presađivanjem bio manje izražen. Zbog toga će nakon sadnje voda iz okolnog vlažnijeg tla pritjecati u grudu supstrata i omogućiti korijenu opskrbu vodom. Ako je gruda vlažnija od okolnog tla, voda otječe iz grude, tj. iz neposredne blizine korijena, biljka ne dobiva vodu, gubi turgor i ako nije osigurano navodnjavanje može doći do venuća posađenih presadnica.
Zbog toga je bitno odmah nakon sadnje tlo dobro navlažiti i biljkama osigurati dovoljnu količinu vode. Upravo povrtne vrste koje se uzgajaju iz presadnica (paprika, rajčica, kupus, celer te krastavac, dinja i lubenica) imaju najveće zahtjeve za vodom. Obrok navodnjavanja odmah nakon sadnje iznos od 10 do 15 mm kod salate, 15 do 20 mm kod većine drugih presadnica i do 25 mm kod lubenice, ovisno o vlažnosti tla prije navodnjavanja. Drugo navodnjavanje je poslije tri do pet dana kad se obavlja popunjavanje praznih sadnih mjesta. Kad se presadnice prime, sljedećih deset do petnaest dana se ne navodnjava, radi što boljeg ukorjenjavanja biljaka.
Foto: prof. dr. sc. Božidar Benko
