Trapovi

Da bi se pojedino povrće moglo čuvati svjećim za korištenje zimi moće se stavljati u trapove. U trapovima se najbolje čuva korijenasto povrće. Vađenje treba obaviti za suha vremena, kako bi na korijenju koje se sprema u trapove ostalo što manje zemlje i vlage. Suhi i čisti plodovi se manje kvare. Pri izboru mjesta za izradu trapa treba odabrati suhu i ocjeditu površinu. Trap može biti površinski ili ukopan. Bez obzira na to koji se trap želi napraviti, važno je da se u njima obvezno osigura ventilacija. Korijenasti plodovi su živi dijelovi biljke koji dišu i pri tome oslobađaju ugljični dioksid i toplinu, a koriste kisik za sagorijevanje šećera i škroba, čime održavaju život, pa zbog toga treba osigurati strujanje zraka.

Ukopani trap je kanal iskopan 50 – 100 cm širine i 35 – 100 cm dubine, a dužina je po volji do 10 metara. U njega se slaže povrće. Ako se slaže mrkva, onda između svakog sloja korijena treba staviti sloj umjereno vlažnog pijeska da bi se spriječilo isparavanje vode, širenje bolesti i preveliko zagrijavanje u trapu. Ovako složen trap se pokriva slamom. Kad temperatura u trapu padne na 0° C, pokriva se s više slojeva slame i zemlje, što ovisi o jačini zime.
Površinski trap je u stvari nadzemna hrpa čija širina može biti 150 – 200 cm, visina 75 – 120 cm, a dužina 10 – 20 m. Složeno korijenje pokriva se slojem slame i zemlje. Površinski trap je podložniji variranju vanjskih temperatura i trajnost povrća u njemu je manja. U oba trapa postavlja se ventilacija na isti način. Na dno trapa se stavi vodoravna ventilacijska cijev, a na svaka dva metra postavlja se okomita ventilacijska cijev. Za cijevi se mogu koristiti različiti materijali, npr. suncokretova stabljika, stabljika kukuruza, daske i dr. Kad temperatura u trapu naraste na +5° C, trap se otvara i povrće se upotrebljava. Povrće se u trapu može čuvati do kraja ožujka.

Brazde

I za taj način čuvanja povrća teren mora biti ocjedit i blago nagnut.
Služi za manju količinu povrća. U brazdu dimenzija 50 x 50 cm stane 30 – 40 kg povrća po m2. Povrće se prekriva slojem slame i zemlje. Loša strana je što se ne može prozračivati. Primjenjuje se većinom za čuvanje korijenastih kultura i kelja .

Klijališta

Prazna klijališta mogu također poslužiti za čuvanje povrća. Na dno se stavi sloj pijeska, na njega povrće (npr. mrkva) i sve se prekrije hasurama.

Prethodni članakPromjene na nogama kunića
Sljedeći članakBerba i čuvanje buča
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.