Kako navodnjavati u modernoj poljoprivredi?

Drugog dana stručnog skupa “Hrvatsko povrće” koji se održava u Tuhelju od 11. do 13.12.2024. u organizaciji Gospodarskog lista, održane su zanimljive radionice i predavanja. Drugog dana održana je i panel rasprava o navodnjavanju u poljoprivredi.

Drugi dan je započeo predavanjem Sunčane Pešek o izazovima u pokretanju ekološke proizvodnje povrća. Nastavilo se radionicom na temu “Život u tlu – kako povećati plodnost tla u proizvodnji povrća?”. Na radionici su sudjelovali Ana-Marija Čajkulić, dipl. ing. agr., zatim prof. dr. sc. Mirjana Brmež sa Fakulteta agrobiotehničkih znanosti iz Osijeka te prof. dr. sc. Albert Marinculić, predsjednik udruge Biofili.

Zatim je održana i druga radionica na temu “Gnojidba mikrobiološkim preparatima” na kojoj su sudjelovali izv. prof. dr. sc. Marko Petek sa Agronomskog fakulteta u Zagrebu, Srećko Kostelić, dipl. ing. agr., iz Uprave za stručnu podršku razvoju poljoprivrede te dr. sc. David Gluhić.

Od ideje do polja i/ili zaštićenog prostora – kako navodnjavati?”

Nakon predavanja i radionica održana je i panel rasprava na temu “Od ideje do polja i/ili zaštićenog prostora – kako navodnjavati?”.

Darko Urukalović, direktor SMAGRI-ja, tvrtke koja je razvila inovativni senzor za mjerenje napetosti vode u tlu, smatra da nije dovoljno samo uvesti sustav navodnjavanja već za dobre i bolje prinose njime treba dobro upravljati. Navodnjavanje pomoću senzora se može korisititi i od vanjskog i kod unutarnjeg uzgoja. Potencijal u Hrvatskoj za ovakvo navodnjavanje je velik, senzor pomaže poljoprivrendicima u navodnjavanju. Ovaj sustav štedi vodu, smanjuje otpad i povećava prinos, a u isto vrijeme direktno i štedi vrijeme poljoprivrednicima. Cilj ovog sustava je da voda ne ide tamo gdje ne treba biti.

Lazar Jovanović, suosnivač tvrtke iz Srbije Smart Watering Solutions koja je partner hrvatske tvrtke DigitalAgro rekao je kako danas sve više ljudi informirano o senzorima u navodnjavanju, automatizaciji navodnjavanja itd., što do prije nekih 5 6 godina nije bio slučaj. Njihov sustav preko uređaja u polju, senzora i mobilne aplikacije automatizira sustav navodnjavanja  ili prihrane te tako smanjuje obilaske nasada, povećava prinose I štedi vodu. Sustav je uspješno implementiran na preko 3000 hektara u Srbiji i okolnim zemljama, između kojih i Hrvatskoj, a onda i Rumunjskoj, Portugalu i Saudijskoj Arabiji. Prednost podzemnog navodnjavanja je da je to trajan sustav. U Hrvatskoj su podzemno navodnjavanje ugradili u maslinik u Istri i voćnjak u okolici Vukovara.

Mihael Poljak iz tvrtke Zeleni hit ima više od 10 godina iskustva u radu s navodnjavanjem. Kaže kako surađuju kao tvrtka i s fakultetima i sa dobavljačima. O podzemnom navodnjavanju koje se događa oko pola metra ispod površine kaže kako je sama investicija dosta velika. Također, potrebna je i osoba koja će se brinuti o sustavu i upravljati istom jer je samo održavanje sustava puno zahtjevnije. Kod nas je problem da jedan čovjek radi puno toga, pa onda dolazi do problema kad se takav sustav ne održava kako bi trebao. Zbog toga se ipak ljudi i dalje odlučuju na površinske kap po kap sisteme, gdje se puno lakše rješavaju problemi unutar samog sistema. Također, i sama razlika u investiciji podzemnog i površinkog kap na kap navodnjavanje je oko 60%.

Monika Zovko, izv. prof. dr. sc. s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, rekla je kako je 2021. godine napravljen plan o navodnjavanju u Hrvatskoj koji još nije usvojen u Vladi. Govorila je i o razvoju sustava navodnjavanja u Hrvatskoj od 2006. do danas. Agronomski falkultet nastoji uključiti što više poljoprivrednika i surađivati s njima. Nastoje uključiti suradnju sa realnim sektorom i dati im podršku. Pilot projekti navodnjavanja su financirani od strane same županije, tako da za prvi neki kontakt moraju se javiti jedinicama lokalne samouprave.