Među važnije štetnike u zemljištu ubrajamo žičnjake ili klisnjake (Elateridae), grčice hrušta (Melolontha) i rovac (Gryllotalpa). Velike štete mogu pričiniti pri uzgoju različitih vrsta povrća. Za suzbijanje žičnjaka, grčica hrušta, gusjenica sovica pozemljuša, ličinki komara, mrkvine i kupusne muhe na tržištu postoje registrirani zemljišni insekticidi (npr. Force Evo G, Columbo MG- u rajčici, patlidžanu, dinji, lubenici, krastavcu, tikvicama, mrkvi, celeru korjenašu, pastrnjaku, peršinu za korijen, rotkvi, cikli, brokuli, cvjetači, kupusu, kelju pupčaru, krumpiru, češnjaku, luku, grah, grašak, šparoga), ali isti nisu dovoljno djelotvorni na jednog od naših najvećih kukaca: rovca (Grylotalpa grylotalpa).

Rovac naraste 4-5 cm, smeđe je boje i prednji par nogu je prilagođen za kopanje. Na zatku ima nastavke, a proširen je u svim našim krajevima. Čest je u vrtovima, u vlažnim tlima bogatim humusom, pa najveće štete nanosi u povrću.

Što je važno znati za suzbijanje rovaca?

Rovac živi u hodnicima koje kopa u tlu. Ženka odlaže 100-350 jaja u komoricu na dubini oko pola metra. Iz jaja izlaze ličinke slične velikim mravima, a hrane se organskom tvari u raspadanju. Kako rastu sve se više hrane korijenjem različitih biljaka, ali i hranom životinjskog podrijetla. Razvoj završavaju u proljeće iduće godine. Odrasli kukci izlaze tijekom ljeta iz tla (lipanj, srpanj) i traže suprotni spol. U to vrijeme mogu letjeti na kraće udaljenosti. Nakon kopulacije ženka se zavlači u dublje slojeve gdje odlaže jaja.

 Za suzbijanje je važno znati da rovac vrlo često prezimi uz hrpice stajskog gnoja zakopane u zemljište ili se uvlači u hrpe komposta u kojima je toplije zbog razgradnje organske tvari.

Rovci često kopaju hodnik ispod površine tla, a pritom se kreću uzduž redova zasijanih biljaka i pregrizaju vrat korijena mladih biljčica koje im smetaju u prolazu. Ove površinske hodnike je moguće zapaziti nakon kiše na dobro obrađenom zemljištu, jer se tlo iznad hodnika prvo osuši i dobije svjetliju boju. Među rovcima postoji kanibalizam: više rovaca na manjem prostoru se napadaju i ubijaju. Često ih pojedu ptice prilikom oranja, jer se tada mnogi rovci izbace na površinu.

Samo jedan rovac na 2-3 m² pričinjava štete i na ratarskim usjevima (npr. kukuruz, šećerna repa, suncokret), dok jedan kukac na 4 m² pričinjava štete na povrću. Prirodni neprijatelji rovca su vrane, čvorci i druge ptice, zatim krtica i jež. Mlade rovce mogu napadati i mravi. Biljke mlječike (Euphorbia) navodno odbijaju pojavu rovca.

Ženka odlaže od 100-350 jaja
Odrasli kukci mogu letjeti na kraće udaljenosti
Rovce navodno odbijaju biljke mlječike
Rovci rade štete na ratarskim kulturama i povrću

Ekološki prihvatljive mjere zaštite povrća

Ekološki prihvatljivih pripravaka za suzbijanje zemljišnog štetnika rovca s djelotvornošću jednakom ranije dostupnom kemijskom granuliranom mamcu (Mesurol G) na našem tržištu nema. Općenito sva sredstva za zaštitu bilja koja se koriste u ekološkoj poljoprivredi u pravilu su manje učinkovita od kemijskih sredstva za zaštitu bilja. Stoga rovce tijekom zime treba mamiti zakopavanjem hrpe zrelog stajskog gnoja i onda ih krajem zime mehanički uništiti. Ipak, neke tvrtke specijalizirane za pripravke u ekološkoj poljoprivredi nude na tržištu alternativna sredstva kemijskim granuliranim insekticidima radi suzbijanja zemljišnih štetnika (vidi Tablicu 1.). Za suzbijanje rovaca moguće je primijeniti biološki pripravak “Nemastar”.

Tablica 1. Ekološki prihvatljive mjere zaštite povrća od pojedinih zemljišnih štetnika primjenom nekih mikrobioloških pripravka i biljnih ekstrakta*:

**Ime pripravkaSastav proizvodaPrimjena
ArtisArthrobotrys oligospora A01prskanje tla 10-15 g/100 m² ili 0,1 %
BioAct PrimePaecilomyces lilacinus750 ml/ha sustavom navodnjavanja
Delumbri Limaxekstrakti biljaka i biljnih ulja5-15 lit./ha zalijevanjem ili navodnjavanjem (“kap po kap”)
NemastarSteinernema carpocapsaezalijevanje tla propisanom otopinom (protiv rovca)
SoilTonic“Gbiljni ekstrakti i zeolit15 kg/ha (prije sadnje)

*prije primjene pripravka navedenih u tablici pročitati uputa i ograničenja (npr. kod prskanja mikrobiološkim proizvodom u prskalici ne smije biti ostataka od kemijskih fungicida)! **Navedene pripravke na našem tržištu zastupaju “Agrimatco”, “BIOinput”, “Bayer”, “Pro-Eco” i “Stockton”.

Nemastar izvrsno uništava odrasle rovce!

Optimalna primjena ekološkog sredstva koje sadrži nematode Steinernema carpocapsae (“Nemastar”) traje od travnja do srpnja. Propisanom otopinom se zalijeva zemljišta, a tretiranu površinu treba održavati vlažnom naredna dva tjedna. Korisne nematode u pripravku “Nemastar” su osjetljive na izravno sunčevo zračenje, a zalijevanje treba provoditi u ranim jutarnjim ili kasnijim večernjim satima. Pripravak “Nemastar” izvrsno djeluje protiv odraslog rovca, isključujući mlade ličinke. Tretiranje je potrebno ponoviti iduće godine. Sadržane nematode u biološkom pripravku “Nemastar” potpuno su bezopasne za ljude, životinje i biljke.

Rovac se može suzbijati i bez tretiranja postavljanjem zamki. U jesen se na više mjesta u vrtu zakopa zreli stajski gnoj i mjesta označe. Radi topline u takve hrpe se uvlače brojni rovci. Krajem zime treba ih otkopati i uništiti.

Prethodni članakMrvičasta pita od šljiva
Sljedeći članakBez domaćih životinja nema revitalizacije ruralnog prostora i opstanka sela!
mr. sc. Milorad Šubić
Milorad (Ivan) Šubić, magistar znanosti i diplomirani inženjer agronomije, pročelnik Poljoprivredne savjetodavne službe u podružnici Međimurske županije. Savjetnik je iz područja zaštite bilja, član Hrvatskog društva biljne zaštite i Američkog fitopatološkog društa, suradnik Gospodarskog lista, autor više stručnih radova, koautor 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova, te stručni suradnik i predavač u raznim obrazovnim institucijama. Rođen je 9. rujna 1969. Godine. Osnovnu školu završio je u Murskom Središću, a srednju poljoprivrednu školu u Križevcima. Diplomirao je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1994. godine. Diplomski rad naslova "Istraživanje djelotvornosti biljnih ekstrakta na krumpirovu zlaticu – Leptinotarsa decemlineata (Say.) tijekom 1992. godine" izradio je na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju, pod mentorstvom akademika prof.dr. Milana Maceljskog. Studijski program zaštite bilja završio s prosječnom ocjenom 4,63. Nakon završetka studija počinje se baviti patologijom bilja zaposlivši se krajem 1994. godine kao mlađi asistent na Zavodu za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Sudjelovao u provođenju nastave studentima biljnih smjerova V semestra iz predmeta "Opća fitopatologija", te dijela predmeta "Specijalna fitopatologija" koji se odnosi na bakterijske i virusne bolesti biljaka (samo za studente smjera zaštita bilja VI semestar). Osim nastavnih aktivnosti bio je uključen u znanstveno-istraživački projekt "Scientific Research into the factors of Integrated control" financiran od strane Ministarstva znanosti i tehnologije. U akademskoj godini 1994/95. upisao poslijediplomski studij na inženjerskom smjeru Molekularna biologija Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, a u razdoblju od sredine 1995. do početka 1997. proučavao karantensku i bakterijsku palež jabučastog voća (Erwinia amylovora). U siječnju 1996. godine boravio na studijskom usavršavanju iz biljne bakteriologije u Bologni (Instituto di Patologia Vegetale, Scienze e Tecnologie Agroindustriali ed Agroambientali, Universita degli Studi di Bologna, kod prof.dr. Carla Bazzia) kao stipendist Ministarstva tehnologije i znanosti Republike Hrvatske. Zbog rješavanja stambenih i obiteljskih problema prekida rad na fakultetu i poslijediplomski studij na PMF-u, te se vraća u Međimurje. Od 1. svibnja 1997. godine počinje raditi u Uredu za gospodarstvo Međimurske županije kao voditelj službe za zaštitu bilja, a 1. veljače 1998. godine prelazi u Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu službu, Odsjek Međimurske županije u svojstvu savjetnika za zaštitu bilja. Krajem 1998. postaje rukovoditelj odsjeka. Rukovodeće poslove obavlja u Javnoj poljoprivredno savjetodavnoj službi pri Hrvatskoj poljoprivrednoj komori (2011. i 2012.), te u Poljoprivredno savjetodavnoj službi (2012., 2013. i 2014.) i Savjetodavnoj službi (danas). U okviru provođenja međunarodnog projekta vlada Kraljevine Nizozemske i Republike Hrvatske "Unapređenje proizvodnje krumpira u Hrvatskoj" tijekom ožujka 1999. godine boravio na stručnoj izobrazbi u Centru za obuku "IPC Plant" Emmeloord. Poslijediplomski studij na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (područje Biotehničkih znanosti, polje Agronomija, znanstvena grana Fitomedicina) upisuje 1998. godine, a magistrirao 2002. godine obranivši magistarski rad naslova: "Mogućnosti prognoze i suzbijanja plamenjače krumpira (Phytophthora infestans (Mont.) De Bary) u Međimurju", izrađen pod vodstvom prof.dr. Bogdana Cvjetkovića. Znanstveno i stručno usavršavanje Od 1997. godine aktivno sudjeluje u radu godišnjih Seminara biljne zaštite stručnim izlaganjima iz područja integrirane zaštite voćnjaka, vinograda i povrtlarskih kultura. Koautor je 3 znanstvena rada (CAB Abstracts) i više stručnih radova. Stručni je suradnik "Gospodarskog lista" i autor kolumne zaštite bilja u županijskim novinama "Međimurje", a od 1998. godine stručni suradnik Gospodarske škole Čakovec, Pučkog otvorenog učilišta Čakovec i Privatnog učilišta "Novak" iz Čakovca pri izvođenju nastave "Tečaj za vinogradare i vinare" (predavač poglavlja "Zaštita vinograda od štetočinja") i nastave za osposobljavanje ratara (predavač poglavlja "Zaštita ratarskih kultura od štetnih organizama"). Tijekom 2010. godine bio je vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje Proizvođač merkantilnog krumpira (predavač za poglavlja "Značaj plodoreda u suvremenom uzgoju krumpira" i "Zaštita krumpira od štetnih organizama") Član je Hrvatskog društva biljne zaštite (HDBZ) i Američkog fitopatološkog društva (APS). Nagrađen je u veljači 2012. godine od Hrvatskog društva biljne zaštite Poveljom, uz brončanu plaketu radi doprinosa popularizaciji i afirmaciji struke. Oženjen, otac kćeri Lucije i sina Ivana.