Kako suzbijati žičnjake  u povrtnjaku ?

Posljednjih sezona sve je više upita o mjerama kontrole zemljišnih štetnika životinjskog podrijetla u povrtnjacima. Među njima ma bilježimo i prekomjerne populacije odraslih oblika, i ličinki različitih vrsta kukaca. Zbog ekotoksikoloških razloga, u vremenu od 2007. do 2020. dostupne djelatne tvari za suzbijanje poljoprivrednih štetnika (zoocidi) u našoj su zemlji smanjene 32,9 %.

Zbog navedenog, zadnjih godina ekološki prihvatljive metode i postupci postaju dominantne mjere kontrole zemljišnih štetnika u povrtnjacima. Takve mjere daju rezultata samo ako se koriste preventivno, prije uočenih šteta, pa već prije sjetve i sadnje povrtnjaka valja razmišljati o njihovoj kontroli. Zemljišni štetnici se ubrajaju među najvažnije štetnike mnogih vrsta povrća. Metode njihova suzbijanja su zajedničke, a najveće štete bilježimo od grčica hrušta, žičnjaka, sovica pozemljuša, dok se rjeđe pojavljuje još rovac i ličinke komara.

Klisnjaci ili žičnjaci (Elateridae), ubrajamo ih među važnije štetne organizme u “okopavinama” i brojnim povrtnim kulturama. Odrasli klisnjak je kornjaš tamnije boje, duguljasta tijela, velik 7-11 mm. Kad padne na leđa može skočiti (klisnuti) natrag na noge. Važnije vrste ubrajamo u rod Agriotes. Njihove ličinke se nazivaju žičnjacima (“drotarima”), zbog uskog i tvrdog tijela, dugačkog do 27 mm, narančasto-žute ili bakrene boje.

Najbrojniji su u zapadnim dijelovima naše zemlje uz riječne doline. Odgovaraju im kisela tla, a tijekom sušnih sezona bilježimo njihovu pojačanu štetnost. Odrasli klisnjaci se zadržavaju na biljnim cvjetovima i ne prave štetu. Privlače ih gusto obrasle površine (livade i pašnjaci, lucerišta i djetelišta, neobrađena a zakorovljena zemljišta, ali i strne žitarice). Na takvim površinama odlažu jaja u tlo te 15-30 dana nakon toga izlaze ličinke koje cijeli život provode u tlu (razvoj ličinki traje 2-4 godine). Na napadnutim površinama ti štetnici izgrizaju sjeme ili klice u tlu, stoga biljke ne niču, a sklop je prorijeđen.

Važnost pregleda zemljišta prije sjetve!

Najbolje je zemljište prije sadnje (sjetve) povrća pregledati na zemljišne štetnike. Kopaju se jame 25 x 25 cm na težim tlima, odnosno 50 x 50 na laganijem zemljištu. Dubina jama je 20-25 cm, odnosno jedna duljina lopate. Sva zemlja se izbacuje na rasprostrtu foliju, rukama drobi i pregledava. Sve pronađene štetnike (ličinke, kukce) je potrebo skupiti i dati na pregled stručnoj osobi. Broj nađenih štetnika se množi sa 16 za jame 25 x 25 cm. Odnosno, ako su jame 50 x 50 cm tada se broj nađenih štetnika množi s 4.

Dobiveni rezultat se dijeli sa brojem iskopanih jama, te na taj način možemo procijeniti kritičnu brojnost zemljišnih štetnika na m². Već nekoliko ličinki/m² (1-3) može u sušnim godinama izazvati ekonomske štete. Procjena potrebe njihova suzbijanja može se donijeti prema pojavi i štetama iz prethodne sezone. U integriranoj proizvodnji povrća preventivna primjena zemljišnih insekticida za tretiranje tla je dopuštena isključivo u trake, uz ograničenja u plodoredu. Stoga je suzbijanje zemljišnih štetnika još od 2013. sezone u Republici Hrvatskoj vrlo ograničeno, a može se izvoditi samo posebnom opremom uz sadilice – deponatorima za primjenu granuliranih insekticida u trake.

Za uspješno suzbijanje najčešćih zemljišnih štetnika, dopušten je samo jedan kemijski insekticid sa značajnim ograničenjima u plodoredu i primjeni. Stoga na malim povrtnim površinama i ekološkoj proizvodnji preporučujemo prihvatljive mjere zaštite primjenom mikrobioloških pripravka ili biljnih ekstrakta sa zeolitom

Tablica 1. Granulirani insekticid za tretiranje tla dopušteni u našoj zemlji s ograničenjima pri uzgoju povrća protiv zemljišnih štetnika (za “profesionalnu primjenu”)

Za suzbijanje opisanih nametnika na našem tržištu dopuštenje za primjenu ima samo jedan zemljišni granulirani insekticid teflutrin (Force EVO G). (vidi Tablicu 1.). Smije se koristiti samo na propisan način, ne širom tretiranjem cijelog zemljišta, već isključivo u trake prilikom sjetve ili sadnje. Očito je da registrirano kemijsko sredstvo za “profesionalnu primjenu” navedeno u Tablici 1. nije moguće koristiti na manjim površinama u povrtnom plodoredu. Stoga u ekološkoj proizvodnji povrća (ali također za vlastite potrebe gospodarstva) preporučujemo biološke mjere zaštite protiv zemljišnih štetnika primjenom nekih mikrobioloških i botaničkih (biljnih) pripravaka (vidi Tablicu 2.).

Tablica 2. Mogućnosti ekološki prihvatljivih mjera zaštite povrća od pojedinih zemljišnih štetnika primjenom nekih mikrobioloških pripravka i biljnih ekstrakta*

Na osnovi hiperparazitske gljive Arthrobotrys oligospora (“Artis”) moguće je tretirati zemljište prije sadnje. I to u količini 1,5-3 kg/ha ili otopinu maksimalne koncentracije 1 %. Nakon primjene potrebno je plitko površinski unijeti u tlo (smanjuje pojavu svih oblika štetnika koji prezimljuju u tlu). Moguće je preventivno koristiti biološki pripravak “Nemastar” na osnovi korisnih nematoda Steinernema carpocapsae (suzbija rovca, gusjenice sovica i livadnog komara) (tretiranje zemljišta zalijevanjem). Primjena nekih tekućih ili granuliranih biljnih ekstrakta (npr. (npr. Delumbri Limax) i zeolita (npr. SoilTonic G)(15 kg/ha) smanjuje populaciju zemljišnih štetnika.

Klisnjaci (žičnjaci) se češće pojavljuju na zakorovljenim i kiselim parcelama. Popravak reakcije zemljišta (pH vrijednosti) vapnenim materijalima također je jedna od mjera zaštite (oprez: ne obavljati kalcizaciju zemljišta neposredno prije sadnje gomolja i ne povećavati pH vrijednost >6,0 jer se tada razvija gljivična bolest krastavost krumpira)! Tijekom suše dobro je krumpir i drugo povrće pravilno zalijevati. Biljke koje odbijaju klisnjake su primjerice repica, heljda, neven ili dalija. Mogu se koristiti za “zelenu gnojidbu” prije uzgoja krumpira (npr. repica i heljda). Neven je i dalje moguće posijati neposredno uz gredice krumpira ili druge vrste povrća koje napadaju žičnjaci.