Ministarstvo poljoprivrede tijekom rujna provelo je javno savjetovanje o Pravilniku programa potpore proizvođačima sjemenskog kukuruza. Cilj Programa je pružanje financijske pomoći proizvođačima sjemenskog kukuruza koji su se našli pogođeni krizom izazvanom ratom u Ukrajini.

Iznos potpore utvrđuje se prema prihvatljivim proizvodnim površinama na kojima se proizvodi sjemenski kukuruz i za koje je podnesen Jedinstveni zahtjev za potporu u 2022. godini. Pri tome najviši iznos potpore po korisniku iznosi 35 tisuća eura, sa stopostotnim intenzitetom potpore za prihvatljive troškove.

Udruženje „Hrvatsko sjeme“ tijekom e-savjetovanja objavilo je realne pokazatelje ovogodišnje sjemenske proizvodnje kukuruza.

Ove sezone sjemenski kukuruz u Hrvatskoj proizvodi samo 25-30 gospodarstava na ukupno oko 1.200ha. Od svih njih samo pet je proizvođača sa 100 i više hektara. Nakon njih još je pet proizvođača u rangu od 50-ak do 100 ha. Ostali proizvođači proizvode na manjim površinama. Upravo u proizvođačima koji mogu zasnovati 50 i više hektara treba gledati mogućnost za povećanje proizvodnje u budućnosti. One manje treba zadržati da ne odustanu, smatraju u udruženju. Ono je predložilo da se najviši iznos potpore od 35 tisuća eura ukine, jer je predviđena vrijednost potpore od 7.5 milijuna kuna dostatna za cjelokupnu proizvodnju sjemena kukuruza u Hrvatskoj u 2022.g., bez smanjenja po korisniku.

Naime, ukupna ovogodišnja proizvodnja neće prijeći niti 1.300 ha. Posebice je nepravedno penalizirati tj. smanjivati potporu proizvođačima koji imaju proizvodnju veću od „zacrtanih“ 263.700,00 kn (35.000 €) ili 52-53 ha. Upravo ova skupina proizvođača jest temelj proizvodnje i jedina proizvodna baza gdje se realno može očekivati značajnije povećanje sjemenske proizvodnje kukuruza ubuduće.

Iz udruženja umjesto ograničenja maksimalnog iznosa predlažu suprotno. Predčažu da se u slučaju nepotpunog iskorištenja namijenjenih sredstava, što je izvjestan scenarij za 2022., sva namijenjena sredstva rasporede po proizvođačima i zasnovanoj sjemenskoj proizvodnji u 2022. godini.

Smatramo da je ovo dobar početak oporavka proizvodnje sjemena kukuruza u Hrvatskoj i da će zaustaviti negativni trend. Važno je da ovaj Program preraste u dugoročni program. Bilo putem ovakvih mjera, bilo kroz dugoročni sustav potpora. To može polučiti uspjeh u postizanju cilja – podizanju cjelokupne proizvodnje sjemena u Hrvatskoj, poručuju iz GSU „Hrvatsko sjeme“.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakSarma iz Vidovca dugačka kilometar i pol
Sljedeći članakKako suzbijati žičnjake  u povrtnjaku ?
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.