Stajsko gnojivo danas je prava rijetkost i zato su “hladna” klijališta u naše vrijeme znatno popularnija.

Kad završi razdoblje smrzavanja negdje u ožujku možemo zasaditi biljčice.

U ovom dobro zaštićenom klijalištu neće im naškoditi noćni mrazovi ni hladan vjetar, a kad zasja prvo proljetno sunce, temperatura će u plasteniku i za hladnih dana biti viša.

Konstrukcija

Naše klijalište sastoji se od sanduka s poklopcem presvučenim plastičnom folijom. Poklopac se može podići i pomoću dva podesivača možemo podesiti položaj poklopca po volji i otvoriti ga više ili manje. Poklopac je konstrukcija spojena trnovima i na uglovima učvršćena sa četiri prozorska i šest običnih kutnika. Na svakom od četiri donja dijela okvira treba napraviti žlijeb dubok 15 mm i širok 10 mm, koji će ići oko cijelog klijališta. Žlijeb se može izglodati ili izraditi kružnom pilom i dlijetom. Zatim se plastična folija napne i pomoću letava ukliješti u žlijeb. Ove se letve mogu u svako doba izvaditi, tako da se folija može prema potrebi zamijeniti. Daske donjeg dijela pričvrstit ćemo u kutovima sa po tri vijka s upuštenom glavom s našiljenim stupcima. Sanduk se postavlja na jedan red opeke. Četiri potporna stupca zabiju se u zemlju. Podesivače pričvršćujemo vijcima i podložnim pločicama i pločicom za razmak debelom 10 mm na unutrašnjoj strani donjeg dijela.
Oni zahvaćaju u utore u poklopcu (napravljene od šipki za trnove) svojim izrezom u obliku vilice ili rupom na gornjem kraju.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakŠareni cheesecake
Sljedeći članakIsplativost proizvodnje SUNCOKRETA u 2012.
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.