U ovom prilogu posvetit ćemo se analizi proizvodnje uljnog suncokreta s ciljanim prikazom njegove potencijalne isplativosti koja bi se mogla očekivati ukoliko se odlučite za proizvodnju ove kulture u 2012.

 

Suncokret kao cvijet plijeni ljepotom i izražajnim živim bojama u vrijeme pune cvatnje. No, razlog
njegovog uzgoja u svijetu svakako nije ljepota već zarada.

Prinos se računa u ulju

Postoje dva osnovna razloga proizvodnje suncokreta: proizvodnja ulja koja prednjači i daje mnoštvo korisnih nusproizvoda od kojih su najznačajniji pogača i sačma, te upotreba specijalno namijenjenih proteinskih formi suncokreta u ishrani stoke kao čitave glave, silirane cijele biljke same ili u kombinaciji s kukuruzom. Osim odnosa izravnih parametara: prinosa i cijene, koji u kalkulaciji proizvodnje određuju razinu isplativosti, kod suncokreta je bitan i sadržaj ulja jezgre. Drugim riječima prinos suncokreta jednostavnim se rječnikom računa u ulju, a s obzirom na to da je otkup ovog zrna standardiziran na sadržaj ulja, postotak ulja u jezgri u konačnici limitira otkupnu cijenu pa ona može biti viša ili niža. I prinos i postotak ulja u jezgri najvećim dijelom ovise o provedenoj agrotehnici. Ovaj će primjer jedne od bezbroj mogućih modulacija u kalkulaciji obuhvatiti nešto intenzivniju agrotehničku razinu koja uz ostale optimalne čimbenike proizvodnje može jamčiti ili osigurati prinos od 3500 kg zrna standardnih vrijednosti: ulja, primjese i vage, te obračuna otkupnog kala koji je također standard pri otkupu.

Mineralna gnojiva – najveća dvojba

U ovakvim kalkulacijama najveća dvojba su mineralna gnojiva čija količina zbrojena s pričuvom potencijalnih hranjiva u tlu najviše mogu limitirati prinos. Ona su u ovom primjeru pretpostavljena kao količina i izbor hranjiva koja inače suncokret preferira i približno adekvatna pogodnom tlu za uzgoj suncokreta i njegovoj srednjoj prosječnoj plodnosti, uz nešto viši prinos iz kalkulacije. Svi parametri u kalkulaciji koji čine troškove, osim obračuna mehanizacije i troškova otkupa, iz ovogodišnjih su i trenutnih tvorničkih cjenika (bez obračunatog PDV-a), a čine ih:
• Mineralna gnojiva Petrokemije Kutina s adekvatnim količinama.
• Pesticidi koji čine prosjek nekoliko varijanti zaštite od korova zajedno s prosjekom varijanti
zaštite fungicidima u dva navrata.
• Trošak sjemena koji je prosjek više ovogodišnjih tvorničkih cjenika.
Posebno su izraženi:
• Troškovi otkupa koji kao takvi postoje ovisno o kulturi i koji su kao takvi bili u vrijeme otkupa na području Virovitičkopodravske županije u 2011.
• Trošak osiguranja (prosjek) usjeva od tuče na procijenjen prinos 3,5 t/ha s obračunom
premije osiguranja za povrat.
• Trošak mehanizacije prikazan je kao trošak amortizacije iste po operacijama obračunat prema modelu izračuna iste, korištenom u zadnjem izdanju kataloga Kalkulacija poljoprivredne proizvodnje 2009. u izdanju Hrvatskog Zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (katalog se može pronaći na web stranici Hrvatske poljoprivredne komore). U ovom dijelu obračuna troškova mehanizacije berba i druga zaštita od bolesti je istaknuta kao vrijednost troška iz usluge.
Nije obračunat trošak zakupa zemljišta koji je produkt ukupno plaćenog zakupa/koncesije u tekućoj godini podijeljenog s ukupnim obradivim površinama (vlastitim i zakupljenim ili u koncesiji), koji je kao takav individualan i svatko ga može izračunati za sebe. Nije obračunat ni trošak sušenja koji je samo istaknut, kao ni učešće rada čovjeka.
Prihode čine tržna, ujedno i srednja otkupna cijena iz 2011. i maksimalno predviđena potpora za osnovno plaćanje za 2012. proizvodnu godinu. Analizom ovih podataka u kalkulaciji i obračunom istih navedena je pretpostavljena moguća dobit ovogodišnje proizvodnje suncokreta (ove varijante kalkulacije) za tri varijante otkupne cijene (srednje lanjske i dvije pretpostavljene 10% više i 10% niže) te trošak proizvodnje iste u kn/kg.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKlijalište zaštićeno folijom
Sljedeći članakPalenta s mesnim raguom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.