U praksi se primjenjuju dva postupka: mehanički ili kemijski. Velike prednosti ima kombinirano uništavanje. Za mehanički postupak služe strojevi s rotoudaračima, najčešće za prednju ugradnju. Prednost tog postupka: preostala cima ne smanjuje prinos i ne smeta pri vađenju. Nedostatak: mali površinski učinak, te vjerojatnost zakorovljenja do termina vađenja. Kemijsko uništavanje ima dvije prednosti: velik površinski učinak i uništavanje korova.
Oba postupka mogu se provesti kombinirano. Ako rotoudarači odbacuju otkinutu cimu u brazde, odnosno jarke, mehanički postupak i prskanje herbicidom mogu se obaviti u istom prohodu. Rotoudarač je prikopčan na traktor sprijeda, a prskalica na stražnji podizač. Ako otkinuta cima djelomice pokriva ostatke biljaka na humcima, valja pričekati da se otkinuta masa prosuši i provene. Prskanje herbicidom može se obaviti tri do pet dana kasnije. Ostatci cime trebaju biti visoki najmanje 15 – 20 cm, tako da sredstvo ima dovoljnu aditivnu površinu za djelovanje. Kod kombiniranoga uništavanja, u načelu dostaje po jedan mehanički i kemijski postupak. Samo ako je cima vrlo bujna i još zelena, poslije mehaničkog postupka nužna su dva prskanja, koja se obave u kratkom razmaku jedno za drugim.
Uništavanjem cime sprječavamo da virusi s lišća dospiju u gomolje. Ono treba obaviti što ranije, da se spriječe kasnije zaraze. Ako je ljeti populacija lisnih uši vrlo brojna i njihovo letenje intenzivno, cimu valja uništiti bez obzira na prinose. Ciljanim uništavanjem cime termin vađenja može se odrediti do tri tjedna unaprijed. Do vađenja su svi gomolji jednoliko dozreli i čvrste ljuske. Humci budu dovoljno prosušeni, tako da su gomolji pri vađenju manje onečišćeni zemljom, osjetljivost na oštečivanje je manja i kasniji gubici pri skladištenju također manji.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPravila strojne mužnje
Sljedeći članakZaštita biljaka od hladnoće
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.