Krumpir (Solanum tuberosum) zeljasta je biljka karakteristična oblika gomolja, porijeklom iz Srednje Amerike. U Europu su ga potkraj 16. stoljeća donijeli Španjolci i Englezi. Za nevjericu je podatak da se raširio Sjevernom Amerikom uvozom iz Engleske i Irske. U početku je uzgajan kao dekorativna i ljekovita biljka u botaničkim vrtovima. U Hrvatsku je donesen najvjerojatnije 1769. godine. Krumpir je bio i ostao nezamjenjivo povrće za ljudsku i stočnu ishranu, kao i industrijsku preradu.

Tehnološki proces proizvodnje potanko je ispitivan širom svijeta i razvijene su “banke gena” za stvaranje novih sorata. Zanimljiva je i zahvalna biljka za brdsko-planinske krajeve, gdje predstavlja važan izvor prihoda poljoprivrednih kućanstava, pa je postao kult, po čemu su pojedina područja poznata – Lika, Međimurje. Manje je poznato da se krumpir može uzgajati bez ukopavanja u tlo, korištenjem sijena i slame kao pokrivke, koji se više ne mogu koristiti ni za hranidbu stoke, a ni za prostirku u stajama. Tehnološki postupak je znanstveno provjeren i može se preporučiti kao dodatni oblik korištenja slabo plodnih poljoprivrednih površina.

Opisani postupak provjeravan je u dva navrata na dvije lokacije u blizini Zagreba. Iako je empirijski vođeno ispitivanje, reultati se potpuno poklapaju sa znanstvenim podatcima iz dostupne literature. U isto vrijeme, pa do danas, ispitivan je i utjecaj raspršivanja ekstrakta ljekovitog bilja u jabučnom octu po vrećama krumpira u skladišnom prostoru radi sprječavanja klijanja. Rezultati su ohrabrujući za primjenu u obiteljskim ostavama tijekom zime i ranog proljeća, uzevši u obzir velik broj kućanstava, a pojedinačno malu količinu ovog povrća. Uputno je, u idućem periodu, nanstvenim metoda a ispitati ove rezultate te ih primijeniti u široj praksi.

Prednost nadzemne sadnje krumpira

Ovim postupkom izbjegavaju se priprema tla oranjem, okopavanjem, nagrtanje kučica, suzbijanje korova pesticidima i dodatno zalijevanje tijekom sušnog razdoblja vegetacije, kao i neracionalna gnojidba mineralnim gnojivima. Pojava krumpirove zlatice može se učinkovito suzbiti puštanjem mladih fazana i druge živine na mjesto uzgoja.

Izbor gomolja

Za sadnju se koriste sjemenski gomolji mase 50 – 60 grama. Ako su teži od 80 grama, režu se napola, 8 – 10 dana prije sadnje kako bi se rezana površina osušila. U ovom slučaju obvezna je dezinfekcija noža kod svakog reza u tridesetpostotnoj otopini formalina.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakPresađivanje lončanica
Sljedeći članakRebrasti smrčak – rijetka ali cijenjena gljiva
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.