Već sada je pravo vrijeme za planiranje vrta i odabir kultura za novu sezonu. Uz provjerene i uspješne vrste, korisno je razmisliti i o uvođenju novih kultura, poput novozelandskog špinata, koji je poznat po svojoj otpornosti i prilagodljivosti toplijim uvjetima. Tijekom vrućih ljetnih mjeseci, kada je previše toplo za špinat i drugo lisnato povrće, novozelandski špinat zauzima njihovo mjesto u vrtovima i ljetnim salatama jer bolje podnosi visoke temperature i sušu te omogućuje berbu tijekom cijelog ljeta.
Ova jednogodišnja biljka potječe s Novog Zelanda, a naziv špinat nosi zbog sličnosti u izgledu lista i kulinarskoj upotrebi s pravim špinatom (Spinacia oleracea), iako nisu botanički srodni.
Raste u obliku grma
Novozelandski špinat (Tetragonia tetragonioides) raste u obliku niskog, gustog grma koji može doseći promjer od čak 1 m. Biljka ima čvrst i razgranat korijen. Stabljika je zeljasta i obično naraste do visine od 60 cm, vrlo je razgranata i polupuzava. Listovi su mesnati i sočni, tamnozeleni, trokutastog oblika s blago naboranom ili glatkom površinom, a mogu biti dugi do 7 cm i široki do 5 cm. Plod je prizmatičnog oblika, sivosmeđe boje i sadrži nekoliko sjemenki koje se teško izdvajaju pa se plodovi koriste kao sjeme. Iz svakog ploda proklija nekoliko biljčica. 
Uzgoj iz presadnica ima prednost
Može se uzgajati izravnom sjetvom ili iz presadnica. Prije sjetve preporučuje se namakanje sjemena tijekom 24 sata kako bi omekšalo i lakše proklijalo. Nicanje ove vrste često je nejednolično, pa uzgoj iz presadnica ima prednost. Po 2 do 3 sjemenke siju se u lončiće, otprilike mjesec dana prije sadnje na otvorenom, što je obično u travnju. Od sjetve do nicanja treba mu između 3 i 4 tjedna. Budući da je osjetljiv na niske temperature, izravna sjetva i sadnja presadnica na otvoreno obavlja se kad prođe opasnost od mraza.
Nije ga potrebno sijati u redove jer će se prirodno širiti u svim smjerovima i puzati po tlu, pa je važno da mu se osigura dovoljno prostora, barem 1 m2. Često se uzgaja kao pokrivač tla ili u posudama gdje je lakše kontrolirati puzavi način rasta. Iako nije potpuno samonikla biljka u većini klimatskih uvjeta, ako se ostavi da cvate i osjemeni, sjeme može ostati u tlu i niknuti sljedeće sezone, osobito ako su uvjeti povoljni.
Uvjeti za uzgoj
Za bujan rast novozelandski špinat preferira topla, sunčana mjesta i vlažno tlo. Iako je otporan na sušu, ravnomjerna opskrba vodom značajno povećava prinos. U početku raste sporije, pa je važno zaštititi biljke od korova, a kasnije gustim rastom učinkovito prekriva tlo, smanjujući potrebu za plijevljenjem. Ne preporuča se uzgoj ove vrste u blizini povrtnih vrsta koje se jako šire i onih s dubokim korijenjem, kako bi se spriječila konkurencija za prostor i hranjive tvari. Optimalne temperature za rast su između 20 i 25 °C. Budući da je relativno nova kultura u mnogim područjima, zasad nisu zabilježeni veliki problemi sa štetnicima ili bolestima. Međutim, biljka je i dalje podložna određenim štetnicima, osobito puževima, koji mogu napasti mlade, osjetljive izboje. Nije otporan na mraz, pa dolaskom hladnijih jesenskih dana uvene i odumire.
Berba i upotreba
Berba može početi već 40 do 50 dana nakon nicanja. Svi dijelovi biljke su jestivi, no najukusniji su mladi listovi i vršni izboji, a njihovo otkidanje potiče novi rast i grananje. Zbog toga se berba može obavljati tjedno, sve do prvih mrazova, a najobilniji prinosi obično su u kolovozu i početkom rujna. U kulinarstvu se koristi poput običnog špinata – za variva, pite, juhe i slična jela. Ima manje nitrata i oksalne kiseline u odnosu na obični špinat, ali se i dalje ne preporučuje konzumirati u velikim količinama sirov. Sadrži više klorofila, minerala, a posebno željeza, u odnosu na obični špinat.
 raste u obliku niskog, gustog grma koji može doseći promjer od čak 1 m. Biljka ima čvrst i razgranat korijen.){kind=link}