Od prodaje kravica za prvi traktor do vlastite prerade i 40 hektara zemlje – OPG Križnjak priča je o upornosti, zajedništvu i ljubavi prema zemlji. Dok drugi biraju odmor, oni biraju njivu. Generacijsko gospodarstvo koje vodi obitelj Križnjak ne odustaje, ne traži izgovore i iz godine u godinu raste. Saznajte kako su vlastitim rukama izgradili održivo gospodarstvo koje nadahnjuje.
OPG Križnjak osnovan je 2008. godine, a tadašnji je nositelj bio Dražen Križnjak da bi 2023. godine nositelj postao sin Mateo (31) koji neumorno nastavlja dalje.
Počeli su obrađivati zemljište u vlasništvu Draženovog djeda Franje, koristeći traktor IMT 539 koji su kupili od prodaje kravica o kojima je djed Franjo brinuo. Poljoprivredne površine su supružnici Dražen (53) i Miljenka (51) povećavali tako da su svaku zapuštenu parcelu gledali kao potencijalni prihod koji će ih veseliti u jesen. Naravno, bilo je i loših iskustava. Dražen, kao čovjek „zlatnih ruku“, svojim bravarskim sposobnostima, marljivošću i upornošću, popravio je brojne prikolice i pomogao mnogim gospodarstvima te je sam zauzvrat dobio pomoć kad mu je to bilo najpotrebnije.
–Kad smo uredili parcelu, doveli je u stanje u kojem smo mogli računati na urod, tada bi vlasnik odlučio sam obrađivati zemljište ili ga dati nekome drugome u najam. Također, nudili su nam razne ponude koje nismo prihvatili jer nisu bile prihvatljive za naše potrebe i mogućnosti, priča Miljenka.
Poljoprivredne površine su se polako povećavale, naslijedili su nešto zemljišta. Uz dvoje osnovnoškolske djece i kredit za kuću, Dražen i supruga Miljenka odlučili su se za još jedan kredit, ovaj put za traktor, a priključke su kupovali prema mogućnostima i prihodima.
Poljoprivreda je postajala sve važnija
Uz stalne poslove kojima su se bavili, poljoprivreda je postajala sve važnija. Djeca su rasla, pomagala, sin Mateo je pokazivao interes, a kći Mateja također je vikendom, koliko su joj studentske obveze dozvoljavale, pomagala. Tako su iz godine u godinu dolazili su novi priključci, nova zemljišta, a roditelji Dražen i Miljenka su gradili i razvijali OPG.
Proizvode plasiraju domaćim otkupljivačima
Danas OPG Križnjak ima novog nositelja, Matea, od 2023. godine, dok su roditelji Dražen i Miljenka članovi gospodarstva. Kći Mateja Križnjak Ivančić (33), koja je diplomirala na pravnom i ekonomskom fakultetu vlasnica je obrta i razvija brend „DU NORD“, koji promovira proizvode sjevera, poput hrane, likera, vina i drugih proizvoda.
Slika 5. Mateja Križnjak Ivančić, pravnica i ekonomistica, vlasnica obrta razvija brend DU NORD koji promovira proizvode sjevera, poput hrane, likera, vina i drugih proizvoda
Posjeduju svu potrebnu mehanizaciju za obradu tla, sjetvu, berbu i žetvu. Iako nije najnovija, mehanizacija im savršeno služi, te u duhu dobrog gospodara obavljaju sve poslove. Obrađuju oko 40 hektara poljoprivrednih površina, od kojih je dio u njihovom vlasništvu, a veći dio u zakupu. Zakup je uredno evidentiran, a za parcele čije je vlasništvo sređeno, redovito plaćaju najamninu. Problem nastaje s parcelama koje nisu imovinsko-pravno riješene, no i takve obrađuju kako ne bi beskorisno stajale.
Godišnji odmor se provodi na njivi
Gospodarstvo Križnjak bavi se ratarstvom i uzgajaju kukuruz, pšenicu, ječam, suncokret i uljne tikve. Sve proizvode plasiraju domaćim otkupljivačima. Uvijek se trude svakom urodu dodati vrijednost, pa tako svoje urode prodajemo isključivo za proizvodnju stočne hrane ili preradu ulja. Koliko im je poljoprivredna proizvodnja važna i koliko cijene svaki pedalj zemlje, govori podatak da Mateo uz stalan posao profesionalnog vozača, ne odustaje. On radi drugu smjenu, subotom i čak nedjeljom, a godišnji odmor provodi na njivi, baš kao i otac također profesionalni vozač, a po struci bravar Dražen.
Miljenka radi u tvornici stočne hrane, u odjelu ratarstva kao voditeljica. Poljoprivreda im je dodatna djelatnost, proizvode po principima integrirane poljoprivredne proizvodnje, a cilj im je da proizvode po održivim principima uz očuvanje tla i okoliša, koristeći reduciranu obradu tla, pokrovne usjeve i rotaciju kultura. Buče uzgajaju na približno 5 hektara poljoprivrednih površina, u suradnji s obližnjom uslužnom uljarom, koja im pruža usluge vađenja, pranja i sušenja koštica te preradu u ulje.
Krenuli su sa sortom Gleisdorf, pa Rustikal, a ove će godine zasijati hibrid Rudolf. Hibrid je to visokog potencijala prinosa zrna i uljnosti s potencijalom prinosa i do 1200 kg suhih koštica po hektru. Naravno, sve ovisi o više čimbenika tako da bi taj prinos bio u idealnim uvjetima proizvodnje, kojima se, naravno, nadaju. Dio proizvedenih koštica prodaju u svježem stanju, dok dio prerađuju u ulje koje prodaju na kućnom pragu. Trenutno su u procesu opremanja vlastite punionice ulja, koja će im služiti i za ostale prerađivačke potrebe.
U pripremi su i novi proizvodi
Njihovi proizvodi, pržene i čokoladirane koštice te namaz od buče već su dobro poznati i odlično prihvaćeni, a u pripremi su i novi proizvodi na njihovom gospodarstvu. Za uzgoj buče u jesen zaoravaju peletirana gnojiva. Ovisno o rezultatima analiza tla, predsjetvenu gnojidbu obavljaju mineralnim gnojivima uz dodatnu folijarnu prihranu. Za zaštitu bundeve koriste sredstva za suzbijanje lisnih uši, a prije zatvaranja redova provode tretman protiv bolesti, poput plamenjače i pepelnice.
Korove suzbijaju mehanički – kultivacijom, međurednim frezanjem i okopavanjem. To je izrazito zahtjevan posao, posebice kada obrađujete 5 hektara zemlje pod bučom, jer iziskuje puno fizičkog rada. No, sredstva za zaštitu od korova nisu im opcija pa se moraju snalaziti. Prinosi ovise o vremenskim uvjetima – tuča i suša odnose im svake godine odnosi značajan dio uroda. Imovinu su osigurali jer im to pomaže u pokrivanju dijela štete uzrokovane vremenskim (ne)prilikama.
Potpore nisu prilagođene stvarnim potrebama
Uspješno su prošli dva natječaja i nabavili potrebne strojeve, uključujući kombajn za berbu kukuruza, žitarica i suncokreta. No, danas su takve mogućnosti gotovo nedostižne – ili su kao OPG premali za raspisane natječaje po ekonomskoj veličini, ili preveliki. Službenici premalo izlaze na teren po pitanju potpora i razvoja poljoprivrednih gospodarstava i nisu dovoljno upoznati sa stvarnom situacijom. Ne potiče se stvarna proizvodnja, a mnogi bi poljoprivrednici, posebno mladi, bili uspješniji i ne bi odustajali od ove djelatnosti da su potpore prilagođene njihovim stvarnim potrebama, a ne usuđujem se reći – kreirane za odabrane, kaže Miljenka. Nedavno sam pročitala da bismo, u slučaju zatvaranja granica, ostali gladni. Zato sam barem sretna što imamo komad zemlje – jer ćemo preživjeti razmjenom proizvoda. No, je li to zaista cilj?, nadodaje svestrana Miljenka.
Foto: OPG Križnjak
Pročitajte još:
Zaštita uljne tikve od korova, bolesti i štetnika
Bučino ulje treba postati hrvatski izvozni adut
