U drugoj polovici rujna na veletržnicama i tržnicama primjetan je osjetan rast cijena većine povrća.
Uobičajeni rast cijena zelene salate i ove godine pratimo od 23. tjedna. Prema podacima prošlih godina do kraja godine slijedi razdoblje stagnacije ili blagog pada cijena. U tjednu do 22. rujna na veletržnicama bilježimo snažan skok cijena salate, koji bi mogao potrajati naredna dva tjedna.
Osjetniji rast cijena zelene salate
Očekujemo da će se cijene u listopadu vratiti na razinu s početka rujna. Prosječna tjedna cijena porasla je za gotovo 23 % i iznosila je 2,64 €/100 kg. To je u odnosu na prošlogodišnje rekordne cijene istog tjedna više za 25,4 %.
Najviše cijene salate u navedenom tjednu evidentirali smo na riječkoj i splitskoj veletržnici od 3 do 4 €/kg dok su najniže cijene bile na veletržnici u Metkoviću od 1,10 do 1,20 €/kg. I na tržnicama tijekom rujna bilježimo osjetniji rast cijena zelene salate, koje su trenutno na rekordnim razinama. Prosječna cijena salate na tržnicama u 38. tjednu ove godine iznosila je 3,31 €/kg. To je treća tjedna cijena po visini od 2015. godine na ovamo. Najviše cijene salate bilježili smo na tržnicama u Zagrebu, Rijeci i Sisku, od 3 do 5 €/kg, a najniže u Požegi od 1,5 do 2 €/kg.
Cijene rog paprike na rekordnim razinama
Tijekom ove godine cijene krumpira na veletržnicama bile su na najvišim razinama i stabilne. Prosječna cijena krumpira na veletržnicama iznosila je 0,81 €/kg, a najviše cijene evidentirane su na riječkoj veletržnici do 1,50 €/kg. Na ostalim veletržnicama cijene su uglavnom od 0,60 do 1,00 €/kg. Na tržnicama su cijene od 0,80 do 2 €/kg. Najviše cijene krumpira bilježimo u Zagrebu, Šibeniku, Splitu, Puli, Koprivnici, Karlovcu i Dubrovniku.
I ove godine na veletržnicama u rujnu bilježimo najniže tjedne cijene rog paprike. Bitno je za naglasiti da su na rekordnim razinama za to doba godine. Prosječna cijena rog paprike na veletržnicama u 38. tjednu ove godine iznosila je 1,93 €/kg. To je neznatno više nego lani, a za gotovo 38% u odnosu na cijene od prije dvije godine. Veleprodajne cijene rog paprike najviše su bile na riječkoj veletržnici dok su na drugim bile uglavnom od 1 do 2 €/kg.
Budući da je ove godine zbog agroklimatskih uvjeta došlo do određenog smanjenja proizvodnje povrća, ono će se zasigurno odraziti i na vanjsko-trgovinsku razmjenu.
Samodostatnost povrća je na niskim razinama
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prvih šest mjeseci 2024. godine ostvarili smo deficit vanjsko-trgovinskom razmjenom povrća i pojedinih korijena i gomolja (dalje: povrće) u vrijednost od gotovo 109 milijuna eura, što je neznatno manje nego godinu ranije. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je svega 29,52 % i manja je u odnosu na godinu ranije za 0,46 postotna boda. Sama pokrivenost uvoza izvozom i ne može biti veća budući da Hrvatska svojom proizvodnjom ne zadovoljava vlastite potrebe. Samodostatnost u proizvodnji npr. paprike iznosi 34 %, svježe rajčice 74 %, krumpira 42 %, salate 44 %, mrkve 31 % i luka 33 %, odnosno ukupno na razini grupe povrće 47 %. Na značajan uvoz utječe i nedovoljna povezanost domaćih proizvođača.
Zasebno ne mogu zadovoljiti sve uvjete i potrebe tržišnog natjecanja. Vjerujemo da bi povrćarima bila zanimljiva informacija kolika je potreba npr. velikih trgovačkih centara za povrćem, koliko bi se dnevno trebalo isporučivati proizvoda, gdje i na koji način bi proizvodi trebali biti isporučeni i pripremljeni, koje kvalitete i kojeg sortimenta. Na osnovu tih informacija mogao bi se teoretski, napraviti plan proizvodnje, ali i planirati i ostale aktivnosti i pripreme. One su potrebne da se domaći proizvod nađe na policama velikih trgovačkih centara. Zasigurno bi ovakva informacija doprinijela spoznaji oko spremnosti zadovoljavanja domaće potražnje ili zamjene uvoza domaćom proizvodnjom
Ukupno se u šest mjeseci uvezlo 161.772 tone povrća u vrijednosti od 154,6 milijuna eura. Pojedinačno gledajući najviše se uvozi svježa paprika, rajčica, mladi krumpir, stari krumpir, crveni luk te sjemenski krumpir, ujedno je s ovim proizvodima ostvarena i najveća negativno trgovinska bilanca. U šest mjeseci rajčice se uvezlo 11, paprike 8 tisuća tona, mladog krumpira gotovo 28 tisuća tona, starog krumpira 21 tisuću tona te 14.718 tona crvenog luka. Negativnu trgovinsku bilancu ostvarujemo i trženjem mrkve, salate, tikvica, graha, kupusa i češnjaka. Suficit bilježimo jedino izvozom svježih krastavaca, gljiva i kukuruza šećerca. 
