Zahtjev povrtnih vrsta za toplinom određuje moguće rokove uzgoja (vrijeme sjetve ili sadnje, trajanje berbe, odnosno, vrijeme zadnje berbe ili čak mogućnost prezimljenja). Kako bi se postigao visok i kvalitetan prinos, povrće je potrebno uzgajati u optimalnim uvjetima sredine. Nepovoljni uvjeti sredine uzrokuju stres kod biljaka, što rezultira nižim prinosom, oštećenjem ili uginućem biljaka.
Dolaskom jeseni nastupa razdoblje nižih temperatura, prvo noćnih i jutarnjih, a zatim i dnevnih. Temperature se postupno snižavaju sve do pojave ranih jesenskih mrazeva i negativnih vrijednosti.
Mrazevi krajem listopada i kasnije
Većina povrtnih vrsta optimalno se razvija u relativno uskom rasponu temperatura (između 12 i 24 °C). Graničnom vrijednosti može se smatrati temperatura od 0 °C pri kojoj pojedine vrste stradaju od mraza. Kod pojedinih vrsta već temperature od 10 °C ili niže zaustavljaju rast i dovode do fizioloških promjena, pogotovo ako duže potraju. Prema temperaturnim zahtjevima, povrtne vrste dijele se na mezofilne i termofilne. One se osim po temperaturnim zahtjevima za vrijeme vegetacije, međusobno razlikuju i prema otpornosti na niske temperature koje se javljaju u jesen pred kraj vegetacije, a pogotovo na rani jesenski mraz. Mezofilne povrtne vrste su manje osjetljive na niske temperature, a neke su dovoljno otporne da mogu prezimiti na otvorenome. Također, razlika u osjetljivosti na niske temperature može postojati i među kultivarima iste vrste. Također ovisi i o razvojnoj fazi biljke.
Pojava ranih jesenskih mrazeva u kontinentalnom dijelu Hrvatske uobičajena je sredinom i u drugoj polovici listopada. U primorskom dijelu je oko dva tjedna kasnije. Nakon pojave mraza može ponovo zatopliti i mogu nastupiti povoljni uvjeti za rast i razvoj uzgajanih jesenskih kultura. Ipak, većinu njih je potrebno primjereno zaštititi tijekom ovog kratkog nepovoljnog razdoblja.
Osjetljivost povrća na niske temperature i na pojavu mraza prikazana je u tablici 1.
Različito djelovanje mraza
Niske temperature mogu utjecati na biljku na nekoliko načina. Prvo, temperature bliske mininimalnima za rast usporavaju metabolizan i intenzitet rasta biljaka. Ako potraju dulje vrijeme, biljke će početi žutjeti. manjit će se količina i kvaliteta prinosa, a može doći i do propadanja usjeva. Drugi tip ozljeda se javlja ako temperature padnu ispod 0 °C. Tada dolazi do smrzavanja vode unutar i između stanica, a kristali leda oštećuju stanične membrane. Porastom temperature i otapanjem leda dolazi do izlijevanja staničnog sadržaja, što dovodi do smrti stanica. Smrznuto biljno tkivo u početku ima tamnozelenu boju i vodenasto je, a kasnije poprima crnu boju i nekrotizira (propada).
Tablica 1. Osjetljivost povrtnih vrsta na pojavu mraza
Osjetljive vrste (ne podnose slabi mraz) Djelomično osjetljive vrste (podnose slabi mraz) Vrste otporne na mraz Rajčica Krumpir Luk Paprika Salata Češnjak Patlidžan Endivija Špinat Dinja Cvjetača Matovilac Lubenica Kineski kupus Grašak Krastavac Mrkva Crna rotkva Tikvica Celer Rotkvica Tikva Cikla Brokula Grah Blitva Kelj pupčar Kukuruz šećerac Kupus Batat Kelj Bamija Korabica Peršin
Vrste osjetljive na pojavu mraza obvezno se uzgajaju u proljetno-ljetnom roku uzgoja ili eventualno u postrnom roku (ljetnom) ako imaju kratku vegetaciju. Kako bi se na njima smanjila oštećenja od ranog jesenskog mraza, a na djelomično osjetljivim vrstama izbjegla, primjenjuje se izravno prekrivanje agrotekstilom. Agrotekstil se najčešće izrađuje od vlakana polipropilena. Debljine je od 0,1 do 0,25 mm, a težine 15 do 30 g/m2. Glavna karakteristika agrotekstila je mikroporoznost. Zbog nje ima izvrsnu propusnost za svjetlost (65 do 90 %), zrak i vodu (10 do 20 %). Istovremeno služi kao toplinska barijera koja ima osnovnu ulogu u postizanju “učinka staklenika” te služi kao zaštita usjeva od vjetra. Propusnost toplinskog zračenja iznosi od 16 do 30 %. Za zaštitu osjetljivih vrsta od niskih temperatura tijekom jeseni preporučuje se primjena debljeg agrotekstila.
Minimalna je temperatura zraka ispod agrotekstila za 1,5 do 4,5 °C viša nego na neprekrivenoj površini. To omogućava kontinuirani rast biljaka usprkos niskim vanjskim temperaturama. Agrotekstil je djelotvoran i protiv slabih mrazeva. S obzirom da se tanki film vode s donje strane smrzne i štiti usjev od temperatura nižih od 0 °C. S druge strane, za sunčanog je dana prosječna dnevna temperatura zraka ispod agrotekstila za oko 1,5 °C viša nego na neprekrivenoj površini. Najveća apsolutna razlika samo 4,3 °C i bilježi se u podnevnim satima. Izravnim prekrivanjem se, dakle, osiguravaju tek umjereno povišene temperature zraka u zoni usjeva. Pojava maksimalnih temperaturnih ekstrema spriječena zbog dobre izmjene zraka koju osigurava polupropusnost agrotekstila.
