Zahtjev povrtnih vrsta za toplinom određuje moguće rokove uzgoja (vrijeme sjetve ili sadnje, trajanje berbe, odnosno, vrijeme zadnje berbe ili čak mogućnost prezimljenja). Kako bi se postigao visok i kvalitetan prinos, povrće je potrebno uzgajati u optimalnim uvjetima sredine. Nepovoljni uvjeti sredine uzrokuju stres kod biljaka, što rezultira nižim prinosom, oštećenjem ili uginućem biljaka.
Dolaskom jeseni nastupa razdoblje nižih temperatura, prvo noćnih i jutarnjih, a zatim i dnevnih. Temperature se postupno snižavaju sve do pojave ranih jesenskih mrazeva i negativnih vrijednosti.
Mrazevi krajem listopada i kasnije
Većina povrtnih vrsta optimalno se razvija u relativno uskom rasponu temperatura (između 12 i 24 °C). Graničnom vrijednosti može se smatrati temperatura od 0 °C pri kojoj pojedine vrste stradaju od mraza. Kod pojedinih vrsta već temperature od 10 °C ili niže zaustavljaju rast i dovode do fizioloških promjena, pogotovo ako duže potraju. Prema temperaturnim zahtjevima, povrtne vrste dijele se na mezofilne i termofilne. One se osim po temperaturnim zahtjevima za vrijeme vegetacije, međusobno razlikuju i prema otpornosti na niske temperature koje se javljaju u jesen pred kraj vegetacije, a pogotovo na rani jesenski mraz. Mezofilne povrtne vrste su manje osjetljive na niske temperature, a neke su dovoljno otporne da mogu prezimiti na otvorenome. Također, razlika u osjetljivosti na niske temperature može postojati i među kultivarima iste vrste. Također ovisi i o razvojnoj fazi biljke.
Pojava ranih jesenskih mrazeva u kontinentalnom dijelu Hrvatske uobičajena je sredinom i u drugoj polovici listopada. U primorskom dijelu je oko dva tjedna kasnije. Nakon pojave mraza može ponovo zatopliti i mogu nastupiti povoljni uvjeti za rast i razvoj uzgajanih jesenskih kultura. Ipak, većinu njih je potrebno primjereno zaštititi tijekom ovog kratkog nepovoljnog razdoblja.
Osjetljivost povrća na niske temperature i na pojavu mraza prikazana je u tablici 1.
Različito djelovanje mraza
Niske temperature mogu utjecati na biljku na nekoliko načina. Prvo, temperature bliske mininimalnima za rast usporavaju metabolizan i intenzitet rasta biljaka. Ako potraju dulje vrijeme, biljke će početi žutjeti. manjit će se količina i kvaliteta prinosa, a može doći i do propadanja usjeva. Drugi tip ozljeda se javlja ako temperature padnu ispod 0 °C. Tada dolazi do smrzavanja vode unutar i između stanica, a kristali leda oštećuju stanične membrane. Porastom temperature i otapanjem leda dolazi do izlijevanja staničnog sadržaja, što dovodi do smrti stanica. Smrznuto biljno tkivo u početku ima tamnozelenu boju i vodenasto je, a kasnije poprima crnu boju i nekrotizira (propada).
Tablica 1. Osjetljivost povrtnih vrsta na pojavu mraza
Osjetljive vrste (ne podnose slabi mraz) | Djelomično osjetljive vrste (podnose slabi mraz) | Vrste otporne na mraz |
Rajčica | Krumpir | Luk |
Paprika | Salata | Češnjak |
Patlidžan | Endivija | Špinat |
Dinja | Cvjetača | Matovilac |
Lubenica | Kineski kupus | Grašak |
Krastavac | Mrkva | Crna rotkva |
Tikvica | Celer | Rotkvica |
Tikva | Cikla | Brokula |
Grah | Blitva | Kelj pupčar |
Kukuruz šećerac | Kupus | |
Batat | Kelj | |
Bamija | Korabica | |
Peršin |
Vrste osjetljive na pojavu mraza obvezno se uzgajaju u proljetno-ljetnom roku uzgoja ili eventualno u postrnom roku (ljetnom) ako imaju kratku vegetaciju. Kako bi se na njima smanjila oštećenja od ranog jesenskog mraza, a na djelomično osjetljivim vrstama izbjegla, primjenjuje se izravno prekrivanje agrotekstilom. Agrotekstil se najčešće izrađuje od vlakana polipropilena. Debljine je od 0,1 do 0,25 mm, a težine 15 do 30 g/m2. Glavna karakteristika agrotekstila je mikroporoznost. Zbog nje ima izvrsnu propusnost za svjetlost (65 do 90 %), zrak i vodu (10 do 20 %). Istovremeno služi kao toplinska barijera koja ima osnovnu ulogu u postizanju “učinka staklenika” te služi kao zaštita usjeva od vjetra. Propusnost toplinskog zračenja iznosi od 16 do 30 %. Za zaštitu osjetljivih vrsta od niskih temperatura tijekom jeseni preporučuje se primjena debljeg agrotekstila.

Minimalna je temperatura zraka ispod agrotekstila za 1,5 do 4,5 °C viša nego na neprekrivenoj površini. To omogućava kontinuirani rast biljaka usprkos niskim vanjskim temperaturama. Agrotekstil je djelotvoran i protiv slabih mrazeva. S obzirom da se tanki film vode s donje strane smrzne i štiti usjev od temperatura nižih od 0 °C. S druge strane, za sunčanog je dana prosječna dnevna temperatura zraka ispod agrotekstila za oko 1,5 °C viša nego na neprekrivenoj površini. Najveća apsolutna razlika samo 4,3 °C i bilježi se u podnevnim satima. Izravnim prekrivanjem se, dakle, osiguravaju tek umjereno povišene temperature zraka u zoni usjeva. Pojava maksimalnih temperaturnih ekstrema spriječena zbog dobre izmjene zraka koju osigurava polupropusnost agrotekstila.

