Kalij (K) je element koji ima važnu fiziološku ulogu u gnojidbi masline. Primarna fiziološka funkcija kalija je sinteza suhe tvari, odnosno sinteza ulja u plodovima masline. Osim toga, gnojidba maslina kalijem povećava otpornost maslina na sušu i visoke temperature. Također, povećava otpornost masline na niske temperature tijekom razdoblja zimskog mirovanja masline.

Stoga je kalij vrlo važan element u gnojidbi masline. Zbog brojnih nepovoljnih agroekoloških uvjeta, često dolazi do nedostatne opskrbe biljke kalijem, te izostaje spomenuti pozitivni učinak kalija na maslinu. Maslina zahtijeva visoke količine kalija za pravilan rast i razvoj. U tablici 1 prikazane su količine makroelemenata (dušik, fosfor, kalij) koji se u prosjeku troše u jednom vegetacijskom ciklusu rodnog stabla masline (stabla u punom prinosu, s prinosom od oko 25 kg ploda/stablu).

Tablica 1. Iznošenje makroelemenata (u gramima/stablu) tijekom jedne vegetacije kod stabala masline u punom rodu (izvor: Palese i sur., 2012.)

 Dušik (N)Fosfor (P2O5)Kalij (K2O)
Trajni organi (stablo, mladice, list, korijen)40545
Plodovi19137179
Ukupno23142224

Stabla masline u punom rodu zahtijevaju visoke količine dušika (N) i kalija (K2O). Da bi uspješno opskrbili stabla masline s potrebnom količinom kalija i ostvarili visoke prinose ploda i visoke randmane ulja, potrebno je dobro poznavati probleme u gnojidbi kalijem. U tablici 2 prikazan je pozitivan učinak gnojidbe kalijem na prinos i randmane ulja u plodovima masline.

Tablica 2. Utjecaj gnojidbe kalijem na prinos i randmane ulja u plodovima masline tijekom tri godine (2013.-2016.) kroz sustav fertirigacije na sorti Barnea, Izrael (Haberman i sur., 2019.)

Količina kalija u gnojidbi (u tlo)Prosječna masa ploda (g)Prosječna prinos plodova/stablu (kg)Količina ulja (%)
0 kg/ha K (kontrolna varijanta)2,3727,318,9
250 kg/ha K (gnojidbena varijanta)2,4234,019,6

Nepovoljni agroekološki čimbenici koji ograničavaju usvajanje kalija

Postoji nekoliko nepovoljnih agroekoloških čimbenika koji značajno mogu ograničiti usvajanje kalija, i time negativno utjecati na prinos i količinu ulja u plodovima. Redom, to su:

  • Nepovoljna fiksacija iona kalija (K+) na minerale gline na težim tlima
  • Antagonizam s viškom kalcija (Ca2+) na karbonatnim tlima koji sprječava usvajanje kalija iz tla
  • Gubitak kalija u tlu ispiranjem na laganim (kamenitim i plitkim tlima) tijekom intenzivnih jesenskih i zimskih oborina (kiša)
  • Nepovoljna pH vrijednost tla (kisela tla) zbog antagonizma s viškom iona vodika (H+) u tlu
  • Nedostatak vode u tlu (suša) za aktivno usvajanje kalija iz tla

Nepovoljna fiksacija iona kalija (K+) na minerale gline na težim tlima

U mehaničkoj građi svakog tla sudjeluju minerali gline (ilit, smektit, kaolinit i dr.) koji čine osnovu čvrste faze tla. Na crvenim i smeđim tlima mediteranskog dijela Hrvatske, dominantan mineral gline je ilit. On ima izraženu sposobnost fiksacije iona kalija (K+). Radi se o mehaničkom i fizikalnom procesu u tlu. Tada u uvjetima veće vlažnosti tla dolazi do razmicanja lamela minerala gline i „ugrađivanja“ (fiksacije) slobodnih iona kalija unutar minerala gline. Taj se proces često događa tijekom jesensko-zimskog razdoblja kad je u tlu povoljno stanje vlažnosti. Međutim, tijekom ljetnog razdoblja, kad u tlu dolazi do nedostatka vode, minerali gline se stežu, te ne dopuštaju oslobađanje fiksiranih iona kalija (K+) te tako stabla masline imaju značajno manju količinu kalija na raspolaganju za svoje fiziološke procese. Ova pojava je znatno izražena na težim mehaničkim tlima. Na takvim tlima treba povećati doze kalija u jesensko-zimskoj gnojidbi te k

oristiti organsko-mineralna gnojiva, gdje je kalij vezan na organsku tvar i time smanjiti nepovoljnu fiksaciju kalija na mineralne gline.

gnojidba maslina kalijem
Gnojidba maslina kalijem iznimno je važna ljeti

Antagonizam s viškom kalcija (Ca2+) na karbonatnim tlima, koji sprječava usvajanje kalija iz tla

Antagonizam s viškom kalcija (Ca2+) često se javlja na melioriranim krškim tlima. Radi se o specifičnom načinu pripreme kamenitih tala, gdje se obavlja mehaničko usitnjavanje kamena (vapnenca, dolomita). Time se značajno povećava količina kalcija (Ca2+) u tlu. Takva tla imaju povišene pH vrijednosti (iznad 7,0) i visoke količine kalcija (Ca2+). On je izravan antagonist za usvajanje kalija iz tla. Kako bi se na takvim tlima smanjio negativan učinak viška kalcija, potrebno je u jesensko-zimskoj gnojidbi koristiti fiziološki kisela gnojiva (kalij-sulfat ili Patent kalij), koji će zbog viška sumpora u takvim gnojivima zakiseliti tlo i smanjiti negativan učinak viška kalcija u tlu na usvajanje kalija iz tla.

Dodatni problem na takvim tlima čini i nedostatak vode tijekom ljetnih mjeseci,. On dodatno ograničava usvajanje kalija iz tla, te većina maslinika na takvim melioriranim tlima, postižu niske prinose i niske randmane ulja u plodovima.

Gubitak kalija u tlu ispiranjem na laganim (kamenitim i plitkim tlima) tijekom intenzivnih jesenskih i zimskih oborina (kiša)

Gubitak kalija iz tla ispiranjem obilnim jesensko-zimskim kišama čest je problem plitkih (kamenitih, stjenovitih) tala i mehanički laganih (pjeskovitih) tala. Zbog male količine tla mogućnost vezivanja kalija u tlu je vrlo slaba. Uslijed obilnih jesensko-zimskih kiša dolazi do trajnog gubitka kalija iz tla ispiranjem u dublje slojeve ili površinskim ispiranjem. Na takvim tlima potrebno je smanjiti doze gnojidbe kalijem u jesensko-zimskom razdoblju. Također, porebno je dio kalijevih gnojiva dodavati krajem zimskog razdoblja kad više nema opasnosti od pojave obilnih kiša. Osim kraja zime, na takvim tlima, kalijeva gnojiva se mogu dodavati i početkom proljeća. Time se mogu smanjiti gubci kalija ispiranjem oborinama.

Nepovoljna pH vrijednost tla (kisela tla) zbog antagonizma sa viškom iona vodika (H+) u tlu

Iako su tla u mediteranskom dijelu Hrvatske nastali iz karbonatnog matičnog supstrata (vapnenca, dolomita) te su izvorno bila bogata s kalcijem, zbog stoljetne upotrebe u poljoprivrednoj proizvodnji, razina kalcija u tlu je značajno smanjena. Dio takvih tala ima nepovoljnu kiselu pH vrijednost. Brojni su razlozi zbog kojih je došlo do ispiranja kalcija iz tla (višak oborina, stoljetna upotreba u poljoprivredi, iznošenje prinosom i dr.). Zbog toga dolazi do rasta količine slobodnog iona vodika (H+) koji zakiseljava tlo i značajno smanjuje raspoloživu količinu kalija u tlu za potrebe masline.

Smanjenje usvajanja kalija na tlima s pH 6,0 iznosi do 20 %. Na tlima koji imaju još niži pH (oko 5,0) usvajanje kalija je smanjeno čak do 50 % (Neilsen i Stevenson, 1983.). Stoga je na takvim, kiselim tlima, potrebno tijekom jesensko-zimskog razdoblja izvršiti kalcifikaciju tla (dodavanja vapnenog materijala u tlo). Sve bi se smanjila kiselost tla i time povećalo usvajanje kalija iz tla.

Nedostatak vode u tlu (suša) za aktivno usvajanje kalija iz tla

Kako je za usvajanje kalija iz tla voda vrlo važna (kalij se iz tla usvaja zajedno s vodom), nedostatak vode tijekom ljetnog razdoblja predstavlja značajan ograničavajući čimbenik za pravilnu gnojidbu masline kalijem. Nažalost, većina nasada maslina nema mogućnosti postavljanja sustava natapanja (nedostatak sustava za natapanje, ograničena dostupnost vode, nepovoljna konfiguracija terena i dr.).

Time je jako reduciran prinos i randman ulja u plodovima maslina. Radi se o važnom tehnološkom problemu u razvoju maslinarstva. Rješavanje tog problema ulazi u domenu državnih interesa, gdje se adekvatnom poljoprivrednom politikom može rješavati i taj problem. Dio maslinara uspijeva smanjiti ovaj problem izgradnjom mini akumulacija ili bušotina za korištenje podzemne vode. Time uspješno riješavaju problem nedostatka vode.

Natapanje nasada masline je kod nas još uvijek malo zastupljeno. Važno je napomenuti kako je kod primjene natapanja potrebno kontrolirati kvalitetu vode. Primjenom nekvalitetne vode (slane vode) može se dodatno pogoršati stanje u nasadima maslina i time trajno degradirati tlo u nasadima maslina.

gnojidba maslina kalijem
Navodnjavanje maslina kod nas je premalo zastupljeno

Kako utvrditi stanje kalija u tlu i ostale značajke tla?

Kako bi se utvrdilo pravo stanje kalija u tlu, ali i pH vrijednost, količina vapna u tlu, mehanički sastav tla i dr., potrebno je provesti analizu tla. Osim redovne analize tla kojom će se utvrditi parametri plodnosti tla poželjno je analizirati i mehanički sastav tla. Na taj način se može dobiti kompletna slika stanja tla u nasadu maslina. Zatim se može pravilno postaviti plan gnojidbe kako bi se izbjegli prije navedeni problemi u gnojidbi masline. Optimalna količina kalija u tlu za uspješan uzgoj maslina iznosi od 25-30 mg K2O/100 grama tla. Navedeni rang vrijedi za analizu tla primjenom AL metode ekstrakcije kalija. Ako su vrijednosti niže od 15 mg, svakako je potrebno odraditi dodatnu jesensko-zimsku gnojidbu. Sve kako bi se povećala količina kalija u tlu.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje