Gotovo svake sezone obično tijekom srpnja i/ili početkom kolovoza bilježimo naglo propadanje (sušenje) krastavaca, poglavito kornišona koje uzgajamo na otvorenim gredicama. Od kraja proteklog i početkom novog milenija plamenjača (Pseudoperonospora cubensis) predstavlja najopasniju folijarnu bolest koja u svjetskim razmjerima pričinjava značajne štete pri uzgoju krastavca, dinje, lubenice i tikve.
U Hrvatskoj je plamenjača prisutna od 1984. godine. Najveće štete bilježimo u proizvodnji krastavca kornišona i salatnih jednako pri uzgoju na otvorenim i zaštićenim prostorima. Primarne zaraze u kontinentalnom dijelu naše zemlje bilježimo na otvorenom najčešće u lipnju. Plamenjaču u usjevima krastavca većinom suzbijaju tržni proizvođači, dok većina gospodarstva za vlastite potrebe ne poduzima izravne mjere zaštite (u našoj su zemlji za “amatersku primjenu” registrirani samo neki bakarni fungicidi, koji se smiju koristiti samo jednom prije početka cvatnje) (FIS, 2019).
Premda porijeklom iz tropskog sjeverno-američkog područja, u proteklom stoljeću plamenjača tikvenjača (Pseudoperonospora cubensis) proširila se u 70-ak država diljem svijeta s tendencijom prema sjeveru (npr. Finska, Švedska). Bolest je prvi puta opisana 1868. godine na biljnom materijalu (herbarij) podrijetlom iz Kube (stoga u imenu cubensis). Uzročnik je poznat od 1903. u botaničkom vrtu u Moskvi. U našoj zemlji najveće štete od plamenjače nastaju na krastavcu kornišonu, zatim na salatnom krastavcu i dinji, dok su druge vrste manje osjetljive.
Simptomi plamenjače
Na osjetljivim tikvenjačama se simptomi razvijaju samo na lišću. Premda biljke mogu biti zaražene svim razvojnim stadijima (presadnice, mlade i razvijene biljke), najosjetljivije je mlado lišće. Na krastavcima se prve neželjene promjene lišća javljaju pred formiranje i početkom berbe prvih plodova. Pjege su vidljive s gornje strane lista, u početku okrugla oblika, svjetlo-zelene do žute boje. Brojnost pjega se brzo povećava, pa list dobiva izgled mozaika. Pjege se postepeno povećavaju i postaju nepravilna oblika jer su na lišću krastavaca uvijek ograničene lisnim žilama. Na donjoj strani još svjetlo-zelenih pjega pojavljuje se u jutarnjim satima jedva primjetljiva tamno-siva prevlaka. Ona potječe od “nespolnih propagula” uzročnika bolesti.
Stariji dio pjega odumire i poprima svjetlo-smeđu boju. U povoljnim uvjetima temperature i vlažnosti broj lisnih pjega se povećava, pa jače zaraženo tkivo brzo propada. Biljka na vrhu vriježa formira novo lišće, koje ponovno biva zaraženo. Zbog gubitka lišća plodovi prestaju rastom, te ostaju manji i deformirani. Pri uzgoju na otvorenom zbog propadanja lišća plodovi su izloženi sunčanoj radijaciji, uz naknadni razvoj paleži i truleži. Slične poligonalne pjege na lišću krastavca u našim proizvodnim područjima uzrokuje bakterija Pseudomonas syringae pv. lachrymans. U epidemijskim sezonama plamenjača u srednje-europskom području uzrokuje gubitak 80-90 % prinosa slabije zaštićenih usjeva krastavaca.
Gotovo idealni ekološki uvjeti za pojavu plamenjače krastavaca su kiša, magla, rosa, navodnjavanje biljaka orošavanjem ili kišenjem, neprekidno vlaženje biljaka barem 6 sati, visoka vlažnost zraka (90-100 %), uz optimalne temperature 15-25°C. U takvim uvjetima svake godine već krajem srpnja i/ili početkom kolovoza bilježimo jači razvoj plamenjače pri uzgoju slabije zaštićenih krastavca (kornišona i salatnih) na otvorenim gredicama ili u zaštićenim prostorima.
U vrlo kratkom razdoblju od početni simptoma (lijevo) plamenjača uzrokuje žućenje (u sredini) i potpuno sušenje lišća kod nezaštićenih krastavca kornišona pri uzgoju na otvorenom (slika desno). Snimio M.Šubić.
Kako zaštititi krastavce od plamenjače?
Pri uzgoju krastavaca birati manje osjetljive hibride na plamenjaču. U zaštićenim prostorima redovitim provjetravanjem i ventilacijom smanjiti vlaženje biljaka. Za navodnjavanje koristiti sustave “kap po kap”, odnosno izbjegavati natapanje osjetljivih usjeva kišenjem ili orošavanjem. Uzgajati krastavce na mreži, a ne bez oslonca na zemlji. Kako u kritično vrijeme kišu sa naknadnom pojavom rose (magle) uz povišenu vlažnost zraka ne možemo spriječiti, plamenjaču u osjetljivim tikvenjačama (krastavci, dinje) valja suzbijati dopuštenim fungicidima (vidi Tablicu 1.).
Za suzbijanje plamenjače tikvenjača (Pseudoperonospora cubensis) u našoj zemlji imamo veći broj registriranih pripravka i djelatnih tvari (vidi Tablicu 2.). Najčešće se koriste sistemični i ograničeno sistemični organski fungicidi (tzv. “peronosporicidi”). Oko 10 % svjetske prodaje “peronosporicida” koristi se upravo protiv plamenjače tikvenjača. Među njima su najrašireniji cimoksanil (1976.), Al-fosetil (1977.), fenil-amidi (npr. metalaksil i dr.) (1977.-1983.), propamokarb (1978.), dimetomorf (1988.), ciazofamid (2001.), mandipropamid (2005.) i fluopikolid (2006.) (u zagradama su navedene godine od kada su uvedeni u primjenu).
Tablica 1. Važniji fungicidi registrirani za suzbijanje plamenjače krastavca pri uzgoju na otvorenom prostoru (*) u našoj zemlji s kraćom karencom (http://fis.mps.hr/trazilicaszb/):
| Pripravak | Djelatne tvari | Primjena | Karenca | Kultura |
| Aliette Flash, Fosbel | Al-fosetil | 250-370 g/100 lit. (3x) | 4 dana | krastavac WG |
| Champion Flow SC | bakarni hidroksid | 0,3-0,4 % (1x) | **OVP | krastavac |
| Infinito SC | propamokarb & fluopikolid | 1,2-1,6 lit./ha (2x) | 3 dana | krastavac, tikvica, bundeva, dinja, lubenica |
| Nordox WG | bakarni oksid | 0,15 % | **OVP | krastavac |
| Orvego SC | dimetomorf & ametoktradin | 0,8 lit./ha (2x) | 3 dana | krastavac, tikvica, dinja |
| Previcur Energy SL | Al-fosetil & propamokarb | 200 ml/1000 m²(2x) | 3 dana | krastavac |
| Proplant SL | propamokarb | 1,5 lit./ha (3x) | 3 dana | krastavac |
| Revus SC | mandipropamid | 0,4-0,6 l/ha (3x) | 3 dana | krastavac |
| Ranman Top | ciazofamid | 0,5 lit./ha (6x) | 3 dana | krastavac, dinja |
Intervali između primjene ovih djelatnih tvari ne smiju biti veći 8-10 dana, uz utrošak 600-900 litara škropiva po hektaru (motornim raspršivačima). Voditi računa o propisanoj karenci i najvećem broju primjene određenog sredstva tijekom jedne sezone u usjevu (vidi Tablicu 2.). U sukcesivnoj berbi plodova krastavca koristiti pripravke najkraće karence (3-4 dana). Posebnu pozornost treba obratiti na pripravke koji su dopušteni u zaštićenim prostorima (plastenicima, staklenicima).
Međunarodni komitet za borbu protiv rezistentnosti biljnih patogena na fungicide (FRAC) ubraja plamenjaču Pseudoperonospora cubensis među 10 vrsta koje pokazuju najveći rizik razvoja otpornih patotipova na fungicide. U proteklih je 40-ak godina više puta laboratorijski dokazana pojava otpornosti ove bolesti na više djelatnih tvari širom svijeta: npr. na matalaksil u Izraelu (1980.), Grčkoj (1981.), Italiji (1985.), Sjedinjenim Državama (1987.), Sovjetskom Savezu (1992.), Australiji (1995.) i Češkoj (2004.), zatim na strobilurine (azoksistrobin, krezoksim-metil i piraklostrobin) u Japanu (1999.), Tajvanu (2001.) i Sjedinjenim Državama (2004.), u Izraelu na propamokarb (1984.), mankozeb (1984.) i dimetomorf (2006.), te u Sjedinjenim Državama na mandipropamid (2007.)!
Radi dodatnih zahtjeva trgovačkih lanaca i industrije za preradu povrća na smanjenje ostataka pesticida (rezidua) u odnosu na maksimalne količine propisane Uredbom EZ 396/2005, već imamo pozitivna iskustva primjene alternativnih pripravaka u odnosu na kemijske fungicide (npr. mikrobiološki pripravci, biljni ili botanički pripravci) (isključivo preventivno).
foto: mr. sc. Milorad Šubić
Izvor: Gospodarski kalendar
 predstavlja najopasniju folijarnu bolest koja u svjetskim razmjerima pričinjava značajne štete pri uzgoju krastavca, dinje, lubenice i tikve.){kind=link}