Danas je najveći proizvođač Kina, sa 45% udjela u svjetskoj proizvodnji. Dok su najveći proizvođači u Europi Italija, Francuska i Poljska. Iako se kod nas uzgaja na čitavom području zemlje, i to na kontinentalnom dijelu za jesensku potrošnju. U priobalnom za potrošnju od kasne jeseni do ranog proljeća, po proizvedenim količinama i ostvarenim prinosima daleko smo ispod svjetskih i europskih prosjeka.

Cvjetača gotovo ne sadrži mast, te ima vrlo malo ugljikohidrata i kalorija. Bogat je izvor vitamina C, folne kiseline i vitamina K. Sadrži fitonutrijente koji sprječavaju štetno djelovanje enzima koji aktiviraju kancerogene spojeve. Zbog toga se preporuča tjedna konzumacija 3-5 obroka cvjetače ili bilo koje kupusnjače.

Ranija berba uzgojem cvjetača iz presadnica

Najbolje rezultate daje u uvjetima blage klime sa srednjim dnevnim temperaturama ne većim od 20°C. Zbog čega je rani ljetni uzgoj moguć samo u brdsko-planinskim područjima. Kod temperatura iznad 28°C glavice ostaju sitne i neugledne, te takve gube tržišnu vrijednost. Iako je uzgoj cvjetače iz sjemena moguć i koristi se u Americi, kao i u našim amaterskim vrtovima, u intenzivnom uzgoju Europe uzgaja se prvenstveno iz presadnica. Presadnice uzgojene u kontejnerima u odnosu na one golog korijena ranije dospijevaju za berbu i daju bolje prinose.

Raniji, manje bujni kultivari sade se na razmak 50×50 cm. Odnosno 4 biljke/m2, dok se bujniji sade na razmake od 60- 80×40-70 cm. Moguć je i uzgoj mini cvjetače sa promjerom glavice od 5-8 cm, koja se uzgaja u sklopu od 20-40 biljaka/m2. Cvjetača ima velike zahtjeve za vodom, pa je potrebno osigurati sustav natapanja kap po kap, jer orošavanje pogoduje razvoju bolesti. Za svakih proizvedenih 1000 kg cvjetnih glava potrebno je 40 kg dušika, 16 kg fosfora i 50 kg kalija. Osnovnom obradom u tlo se zaorava 40-50 t/ha stajskoga gnoja i 1000-1500 kg/ha NPK 7-20-30 ili 8-26-26. Da bi proizvedene glavice bile snježno bijele, kakve tržište najviše traži, potrebno ih je zaštititi od izravnog djelovanja sunčeve svjetlosti zasjenjivanjem pomoću vanjskih listova ili bijeljenjem vapnom u slučaju zaštićenoga prostora. Prihranjuje se jedan do tri puta u vegetaciji sa 100 kg/ha KAN-a.

Cvjetača se bere kada je promjer cvata veći od 10cm. Kako se to kod uobičajenih kultivara ne događa ujednačeno i berba je selektivna. To svakako poskupljuje proizvodnju.

Berba cvjetača

Zbog toga se u intenzivnoj proizvodnji koriste F1 hibridi koji jednakovremeno formiraju cvatove i time omogućavaju jednokratnu berbu. Bere se ručno, rezanjem stabljike noževima, s više ili manje lišća. Dok je na većim površinama moguća kombinacija dvije skupine radnika od kojih jedna reže glavice koje prijenosnom trakom putuju do druge skupine. Koja ih sortira prema promjeru te pakira u odgovarajuću ambalažu. Ovisno o kultivaru, načinu uzgoja i veličini glavice u trenutku berbe očekivani prinosi su od 10-40t/ha.

Nakon berbe pobrani se cvatovi moraju zaštititi od sunčevog svjetla da ne bi došlo do promjene njihove boje. Ubrana cvjetača se skladišti u hladnjačama na temperaturi od 0-1°C i relativnoj vlazi zraka od 97%. U tim se uvjetima rani proljetni kultivari mogu čuvati 3-4 tjedna, a jesenski 6-8 tjedana. Potrebno je napomenuti da je jako osjetljiva na etilen i ne smije se skladištiti s proizvodima koji ga proizvode u većim količinama. Kod zakašnjele berbe može doći do izduživanja cvjetnih grana cvatova čime postaju rastresiti i gube boju kao i tržišnu vrijednost.

U izračun nisu uzeti fiksni troškovi koji nastaju pri proizvodnji kao što su amortizacija i rate kredita. Kao najveći trošak se izdvaja trošak presadnica s udjelom od 29% u ukupnom varijabilnom trošku, te trošak berbe i ambalaže s 37% udjela, što je očekivano zbog ručne berbe koja poskupljuje proizvodnju, te visokih troškova ambalaže- sanduka u kojima se proizvod isporučuje. Proizvodnjom cvjetače bave se i članovi udruge proizvođača povrća “Zlatna dolina” koja broji 58 članova od kojih se 14 odlučilo na organiziranu proizvodnju cvjetače, odnosno karfiola. Uzgajaju je na površini od 18 ha, a proizvedeno prodaju zajedno preko PIK-a Vinkovci.

Proizvođači i članovi Udruge ističu da su zadovoljni dogovorenom otkupnom cijenom od minimalno 2 kn po kilogramu + PDV, i nadaju se proširenju proizvodnje, jer hrvatsko tržište još uvijek nije zasićeno ovom kulturom. Na polju Krešimira Čengića iz Lakušije kod Pleternice održali su prošle godine i Prvi dan polja cvjetače-karfiola u Hrvatskoj. Ovaj proizvođač na 1,5 ha površine očekuje urod od četiri i pol vagona cvjetače. Proizvodnja cvjetače u Hrvatskoj svakako ima budućnosti, a klimatske prilike koje omogućavaju proizvodnju gotovo cijele godine, kao i zajednički nastupi proizvođača na tržištu zasigurno će pomoći širenju ove kulture kao i dostizanju europskih prinosa.
Prethodni članakBakin kolač
Sljedeći članakNewsletter 15/2014
dr. sc. Vesna Očić
Vesna Očić radi na Agronomskom fakultetu u Zagrebu kao znanstveni novak-viši suradnik. Vesna Očić je rođena 1. studenog 1977. u Zagrebu, gdje je završila osnovnu školu i opću gimnaziju. Na Sveučilištu u Zagrebu akademske godine 1996./97. upisuje na Agronomskom fakultetu studij Bilinogojstvo na kojem je diplomirala 12. rujna 2002. Po završetku studija zapošljava se kao znanstveni novak na Sveučilištu u Zagrebu, Agronomski fakultet u Zavodu za menadžment i ruralno poduzetništvo. Akademski stupanj doktora znanosti stječe 29. ožujka 2012. obranom doktorske disertacije pod naslovom „Utjecaj krmnoga slijeda na dohodak proizvodnje kravljega mlijeka”. U suradničko zvanje asistenta izabrana je 01. prosinca 2003, a u zvanje viši asistent 2012. godine. Suradnica je u nastavi na dva modulu na preddiplomskim i četiri modula na diplomskim studijima na Sveučilištu u Zagrebu Agronomski fakultet. Pristupnica se stručno se usavršavala na Montana State University, SAD i Wageningen UR Centre for Development Innovation, Nizozemska. Članica je Hrvatskog agroekonomskog društva.