Divlji radič proširen je u livadnoj flori po cijeloj Europi, Sjevernoj Africi, Aziji sve do Sibira. U prehrani su ga koristili već stari Rimljani i Grci, a i danas ga skupljamo u rano proljeće i koristimo kao salatu.
Radič je vrijedna, zdrava namirnica. Najčešće se koristi u svježem stanju, ali se može i kuhati ili čak pirjati. Ima specifično gorkast okus, a posebno je vrijedan u prehrani dijabetičara. Zato jer sadržava saharidinulin (snižava količinu šećera u krvi i mokraći). Također, povoljno djeluje na rast kostiju i zubi kod djece i mladih, pospješuje rad srca i krvotoka, bubrega i mokraćnog mjehura. Povečava apetit i djeluje na usklađenost rada organizma. Moguće ga je upotrebljavati i kao čaj od lišća i cvjetova, sok od svježeg lišća (zaustavlja krvarenje). Koristi se i za čišćenje kože, protiv prhuti i za zdravlje kose općenito.
Uvjeti uzgoja
Radič ima velik raspon tala i klimatskih uvjeta za rast i razvoj, što ovisi o njegovu tipu, načinu i namjenama uzgoja. Najpovoljnija su srednje teška tla dobre strukture i dobrog kapaciteta za vodu i zrak, pH od 6 do 7. Vrlo je bitna ravnomjerna opskrba vodom. Na laganim pjeskovitim tlima uspješno se uzgaja uz natapanje, a na težim tlima može uspjeti i bez natapanja. Uzgoj je moguć tijekom cijele godine na sredozemnom području, a na kontinentu samo u proljetnom i jesenskom razdoblju. Kao lisnato povrće uzgaja se nakon kultura obilno gnojenih organskim gnojivima, ali je i sam dobra predkultura. Na istu površinu trebao bi ići svake 3 do 4 godine. Potreba za hranjivima u potpunosti je ovisna o tipu radiča koji se uzgaja kao i o količini hranjiva u tlu na kojem ga uzgajamo.
Prije same sjetve radiča potrebno je dobro pripremiti tlo uz obradu od 20-40cm dubine, a da površinski sjetveni sloj bude fine mrvičaste stukture. Kod uzgoja za berbu mladih listova sije se na gredice razmaka redova 10 – 15 cm ili širom 3 – 10 g sjemena/m2. Sije se na 0,5 – 1 cm dubine. Berba je moguća za 4-6 tjedana od nicanja, kada su listovi rozete 10-15cm visine. No, moguće je i ranije, kada je lišće mlađe, 5 – 7 cm. Bere se rezanjem lišća, no treba paziti da se ne ošteti vegetacijski vrh. Nakon berbe potrebno je zaliti, a novi listovi spremni su za berbu za mjesec dana. U tijeku ljeta i jeseni berba je moguća više puta, ali se usjev smanjuje.
Pri kasnijoj sjetvi nicanje je brže a i listovi su brže spremni za berbu.
