Divlji radič proširen je u livadnoj flori po cijeloj Europi, Sjevernoj Africi, Aziji sve do Sibira. U prehrani su ga koristili već stari Rimljani i Grci, a i danas ga skupljamo u rano proljeće i koristimo kao salatu.
Radič je vrijedna, zdrava namirnica. Najčešće se koristi u svježem stanju, ali se može i kuhati ili čak pirjati. Ima specifično gorkast okus, a posebno je vrijedan u prehrani dijabetičara jer sadržava saharidinulin (snižava količinu šećera u krvi i mokraći). Također, povoljno djeluje na rast kostiju i zubi kod djece i mladih, pospješuje rad srca i krvotoka, bubrega i mokraćnog mjehura, povečava apetit i djeluje na usklađenost rada organizma. Moguće ga je upotrebljavati i kao čaj od lišća i cvjetova, sok od svježeg lišća (zaustavlja krvarenje), a koristi se i za čišćenje kože, protiv prhuti i za zdravlje kose općenito. Uvjeti uzgoja
Radič ima velik raspon tala i klimatskih uvjeta za rast i razvoj, što ovisi o njegovu tipu, načinu i namjenama uzgoja. Najpovoljnija su srednje teška tla dobre strukture i dobrog kapaciteta za vodu i zrak, pH od 6 do 7. Vrlo je bitna ravnomjerna opskrba vodom. Na laganim pjeskovitim tlima uspješno se uzgaja uz natapanje, a na težim tlima može uspjeti i bez natapanja. Uzgoj je moguć tijekom cijele godine na sredozemnom području, a na kontinentu samo u proljetnom i jesenskom razdoblju.
Kao lisnato povrće uzgaja se nakon kultura obilno gnojenih organskim gnojivima, ali je i sam dobra predkultura. Na istu površinu trebao bi ići svake 3 do 4 godine. Potreba za hranjivima u potpunosti je ovisna o tipu radiča koji se uzgaja kao i o količini hranjiva u tlu na kojem ga uzgajamo.
Prije same sjetve radiča potrebno je dobro pripremiti tlo uz obradu od 20 do 40 cm dubine, a da površinski sjetveni sloj bude fine mrvičaste stukture. Kod uzgoja za berbu mladih listova sije se na gredice razmaka redova 10 – 15 cm ili širom 3 – 10 g sjemena/m2. Sije se na 0,5 – 1 cm dubine. Berba je moguća za 4 – 6 tjedana od nicanja, kada su listovi rozete 10 – 15 cm visine, no, moguće je i ranije, kada je lišće mlađe, 5 – 7 cm. Bere se rezanjem lišća, no treba paziti da se ne ošteti vegetacijski vrh. Nakon berbe potrebno je zaliti, a novi listovi spremni su za berbu za mjesec dana. U tijeku ljeta i jeseni berba je moguća više puta, ali se usjev smanjuje.
Pri kasnijoj sjetvi nicanje je brže a i listovi su brže spremni za berbu.
Berba radiča
Različiti tipovi radiča beru se u različitim razvojnim fazama. Mladi listovi gusto posijanog radiča beru se škarama kada narastu 7 – 10 cm visoki. Nakon berbe operu se u hladnoj vodi, ocijede te tako odvoze na tržište. Pakiraju ih u plitke letvarice pokrivene folijom. Kultivari kod kojih se koristi već razvijena rozeta beru se u različitim fazama, što ovisi o kultivaru i navikama tržišta. Beru se rezanjem u području korijenova vrata, pa se stariji listovi očiste tako da ostanu samo oni mlađi i mekši. Pakiraju se kao i prethodni u letvarice ili u kartonske kutije.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakKako povećati urod uljane repice?
Sljedeći članakKupina – unosna voćna vrsta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.