Uz povećanje komercijalne proizvodnje, sve se više uzgaja i za vlastite potrebe. Batat za uspješan rast i razvoj treba 100 do 150 dana bez mraza i temperature iznad 15oC. Može se razmnožavati sjemenom (najčešće u oplemenjivačke svrhe), reznicama (u krajevima sa stalnom temperaturom iznad 20oC) i izbojima dobivenim iz spavajućih pupova korijena, koje nazivamo “presadnicama” iako nisu dobivene iz sjemena. “Presadnice“ je još moguće proizvesti i kulturom tkiva, ali je za takvu proizvodnju potrebno osigurati drugačiju i skuplju tehnologiju.
Komercijalno se batat najčešće uzgaja vegetativno, “presadnicama” (ukorijenjenim izbojima dobivenim iz korjenova). “Presadnice” treba proizvoditi u zaštićenim prostorima u uvjetima vrlo visoke temperature (oko 30oC) i vlage zraka (preko 90 %). Postupak uzgoja presadnica počinje izborom zdravih i neoštećenih korjenova, koje se stave u drveni ili plastični sanduk, te se do pola zatrpaju kvalitetnim supstratom ili pijeskom. Supstrat ili pijesak treba stalno održavati vlažnim, a temperaturu dići na 30oC. Dva do tri tjedna nakon toga počinje masovno izbijanje izboja iz spavajućih pupova. Kada “presadnice” narastu 7 do 10 cm u visinu vade se (čupaju) iz korijena i pikiraju se u kontejner na ukorjenjavanje. Ukorjenjavanje traje oko 15 dana, nakon čega je “presadnica” s grudom supstrata spremna za sadnju na otvorenom. Batat se u kontinentalnom dijelu Hrvatske sadi polovicom svibnja, kada prođe opasnost od pojave kasnih mrazeva. Preporučuje se sadnja presadnica na uzdignute gredice, jer se time poboljšavaju uvjeti uzgoja i olakšava berba batata.
Hranidbena i zdravstvena svojstva
Batat je visokoenergetska kultura (puno škroba, malo šećera), iznimno zanimljivog okusa i bogata mineralima i vitaminima. Za jelo se koriste sekundarna zadebljanja korijena, ali i mlado lišće, koje se može koristiti kao varivo ili salata.
Prije upotrebe za jelo korijen i lišće je potrebno termički obraditi. Zbog mnoštva minerala (K, Ca, Mg, Fe) i vitamina (A, B, C, E), batat opskrbljuje tijelo važnim antioksidansima. Najveća mu je vrijednost velika količina beta-karotena (200 g batata daje istu količinu beta-karotena kao i 5 kg brokule).
Nadalje, količina od samo 140 g batata kompletno osigurava dnevnu potrebu za vitaminom E, koji je izuzetno važan, jer štiti organizam od srčanih tegoba i začepljenja krvnih žila.
Antioksidansi su ujedno važni za dobro funkcioniranje mozga (Alzheimerova bolest i sl.). Batat je praktički bez masti i kolesterola, što je vrlo značajno za ljude koji imaju tegobe uslijed povišenih masti u krvi i žući.
Batat je vrlo korisna hrana za dijabetičare zahvaljujući niskom glikemijskom indeksu, koji osigurava sporiju absorpciju glukoze, pa nema štetnog stresa za organizam. Batat je veliki izvor dijetarnih vlakana, koja su neophodna za pravilno funkcioniranje probave, čime se smanjuje rizik od raka debelog crijeva i sličnih bolesti.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRezidba zapuštenih voćaka
Sljedeći članakUzgoj ukrasnih crnogoričnih vrsta
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.