Ponekad je potrebno i više desetaka biljaka za dulji rub nekog puteljka u vrtu ili kolni prilaz. Opisujemo najvažnije mogućnosti uspješnoga razmnožavanja biljaka.

Povaljenice

S obzirom na to da mladice još ostaju povezane sa starom biljkom dok ne izgrade vlastiti korijen, ne postoji rizik da propadnu. Također, nije potrebno klijalište. No, broj novih biljaka je prilično skroman. Kad se svi izdanci u proljeće odvoje, matičnu biljku se zagrne rahlim supstratom i ujesen gotovo svi izdanci imaju razvijen korijen i mogu postati nove biljke.

Sijanje

Podobno je za primjerice timijan, lavandu, origano, paprenu metvicu, matičnjak. Prednosti: iz male količine prikupljenog ili kupljenog sjemena mogu se uzgojiti brojne mlade biljke. Nedostatak je to što su, prvenstveno kod kadulje ili lavande, mladicama potrebne tri do četiri godine da dostignu zavidnu veličinu. Reznicama se to postiže godinu do dvije prije. Sije se od travnja. Lipanjskim sadnicama potrebna je zaštita od zime.

Dijeljenje

Ne uključuje veliki rizik, jer svaka podijeljena biljka ima vlastiti korijen. Prednost: ako ih podijelite na tek nekoliko već vrlo velikih biljaka, već unutar godine dana mogu narasti na veličinu biljke koju ste podijelili. Ili, ako ih dijelite na manje komade, imat ćete više biljaka, ali će im razmjerno tome trebati više vremena da narastu. Povoljna razdoblja za dijeljenje su proljeće, nedugo prije pupanja ili ujesen. Ljeti je veća opasnost da se podijeljene biljke osuše.

(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakTalijanska kokoš – lijepa i gospodarski iskoristiva
Sljedeći članakOdređivanje količine škropiva pri prskanju vinove loze
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.