U razgovoru s Dianom Prpić, vlasnicom OPG-a Prpić, obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva koje vodi s četiri člana obitelji, otkrivamo kako su lubenice postale središnji dio njihove proizvodnje. Umjesto odvjetničke karijere, sada upravlja, jednim od tri najbolja hrvatska eko OPG-a, pružajući nam sočne lubenice koje ljeto čine nezaboravnim. Razgovarali smo o njihovim metodama uzgoja, izazovima u proizvodnji, te inovativnim rješenjima za očuvanje kvalitete njihovih lubenica.

  • Možete li nam ukratko predstaviti vašu tvrtku “OPG Prpić” i kako ste započeli s proizvodnjom lubenica?


OPG Prpić je obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo koje broji četiri člana, uključujući moje roditelje, supruga i mene. Naš OPG se prostire na 18 hektara obradive površine, gdje uzgajamo razne poljoprivredne kulture poput lubenica, krumpira, graha, batata, tikvi, paradajza, jagoda, malina, paprike, žitarica za brašno, tikvi za bučino ulje i luk. S proizvodnjom lubenica započeli smo više iz znatiželje, želeći vidjeti može li se ova kultura uspješno uzgajati u specifičnim klimatskim uvjetima našeg kraja, Karlovca. Eksperiment je pokazao da su lubenice itekako prilagodljive našem podneblju, što nas je motiviralo da ih uključimo u našu redovnu proizvodnju.

  • Koliko hektara zemlje koristite za uzgoj lubenica i kako se taj broj mijenjao tijekom godina?


Koristimo 2 hektara zemlje za uzgoj lubenica, a taj broj ostaje približno isti svake godine.

  • Koje su specifične metode ili tehnologije koje koristite u uzgoju lubenica i kako one utječu na kvalitetu i prinos vaših proizvoda?


Koristimo tradicionalne metode uzgoja, kao što je ručno okapanje motikom, što je zahtjevan posao, ali smo ponosni na ono što nudimo našim kupcima i sebi. Naše lubenice ne navodnjavamo, već ih u potpunosti prepuštamo nebu i kiši, što značajno utječe na kvalitetu – puno su slađe.

Sorta iz Meksika

  • Koje vrste i sorte lubenica postoje, te koje su najbolje za sadnju na našem tlu?


Zanimljivo je oko sorte lubenica kako smo s time počeli. Naime, imam tetu koja živi u Kanadi i ona si je dala truda da nam nabavi organsko sjeme kako bi s njime mogli nastaviti raditi. Tako je naša sorta All sweet lubenice došla iz dalekog Meksika gdje jedna obitelj upravo kao i mi proizvodi na tradicionalan način i svake godine vadi sjeme iz lubenica i time čuva ovu sortu od zaborava. Upravo tako radimo i mi sa, sada svojim, sjemenom lubenica, vadimo ga van iz lubenica i uvijek imamo svoje domaće sjeme kojemu znamo podrijetlo.

  • Koliko lubenica godišnje proizvedete i kako se količine prodaje mijenjale u posljednjih nekoliko godina?


Godišnje proizvedemo oko 50 tona lubenica, a ta količina ostaje otprilike slična svake godine.

  • Je li prodaja lubenica bolja ove godine u usporedbi s prošlom godinom? Ako da, što mislite da je tome pridonijelo?


Mi još nismo počeli s prodajom, naše lubenice uvijek dođu malo kasnije, kada se južna Dalmacija “ispuca” sa svojima. Onda mi dolazimo na tržište. Svake godine uspijemo prodati proizvedene količine jer su kupci prepoznali našu kvalitetu.

Tuče i poplave najveći su neprijatelji

  • Koji su najveći izazovi s kojima se susrećete u proizvodnji lubenica, posebice u vezi s vremenskim uvjetima?


Najveći izazov u proizvodnji lubenica definitivno su nevremena. Doslovno drhtimo do zadnjeg dana berbe, pitajući se hoće li nas pogoditi tuča ili poplava. Ipak, tu moramo vjerovati nebu jer smo u takvim situacijama potpuno nemoćni.

  • Koje karakteristike tla su najpogodnije za uzgoj lubenica i u kojim područjima lubenice najbolje rastu?


Lubenice vole kvalitetno tlo koje se da lijepo usitniti kako bi moglo pustiti svoje korijenje i upijati minerale iz zemlje.

  • Kako vremenski uvjeti ove godine utječu na prinos i kvalitetu vaših lubenica?

Bilo je dosta kiše u svibnju, pa smo odlučili pustiti vrijeme da se smiri i posaditi ih kasnije. Sadili smo u tri navrata, sve služeći i slušajući prirodu.

  • Kakav je proces berbe i skladištenja lubenica kako bi one zadržale svoju svježinu i kvalitetu?


Nemamo problema s održavanjem svježine i kvalitete lubenica jer berbu obavljamo u skladu s isporukom. Prije svake isporuke provodimo veliku berbu, čime osiguravamo da uvijek isporučujemo svjež proizvod.

Različito korištenje lubenica

  • Lubenice se mogu koristiti na različite načine – kao svježe voće, u sokovima, smoothiejima, salatama, desertima, pa čak i u koktelima. Kako vaša tvrtka promovira ove raznolike upotrebe?


Mi lubenice prodajemo isključivo u svježem obliku, dok način na koji ih naši kupci koriste-bilo za svježe voće, sokove, Smoothieje, salate, deserte ili koktele-zaista ne manjka.

  • Možete li podijeliti s nama neke zanimljive ili neuobičajene priče iz svog iskustva s uzgojem lubenica?


Imamo jednu zanimljivu anegdotu o krađi naših lubenica. Bile su na polju blizu rijeke Kupe, a kradljivcu su ih prevozili čamcem na drugu stranu. Naše lubenice tako nisu putovale samo kopnenim putem! Jednom su se organizirali tako da je jedna osoba stajala u kukuruzu, dok je druga ležala među lubenica i bacala ih sa strane. Dok smo gledali, nismo vidjeli nikoga, ali su lubenice letjele zrakom. Dakle, naše lubenice zaista putuju svim linijama-kopnenim, vodnim, pa čak i zračnim.

  • Koji su vaši planovi za budućnost u pogledu proširenja proizvodnje ili uvođenja novih proizvoda?


Trenutno smo zadovoljni s našom trenutnom ponudom proizvoda i ne planiramo proširenje asortimana. Međutim, razmišljamo o mogućem povećanju količine proizvodnje postojećih proizvoda.

RAZGOVARALA: Paulina Mlinarić

Izvor: https://horecapro.hr/

Prethodni članakOPG i dopunska djelatnost autokampa
Sljedeći članakCrni pinot je posebna sorta, poznata po svojoj delikatnosti
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.