Oplodnjom cvijeta nastaje plod kalavac sastavljen od dva plodića koji se koriste kao sjeme.
Sjeme mrkve je izduženo, ovalnog, više polumjesečastog oblika s izduženim rebrima na kojima se nalaze sitne bodljice. U brazdicama između rebara nalaze se sitni kanalići kojima se izlučuju eterična ulja što daje osebujan miris sjemenu. Zbog tih eteričnih ulja sjeme mrkve teško bubri i veoma polagano klije. Sivožute je do sivosmeđe boje, dužine 2 – 4 mm i širine 1 – 2 mm.
U jednom gramu ima 600 – 1000 sjemenki. Krupnoća sjemena je najveća u cvatovima primarnih grana i smanjuje se prema cvatovima na granama višeg reda. Isto tako i kvaliteta sjemena je najveća s najkrupnijih cvatova primarnih i sekundarnih grana.
Mrkva je dosta skromnih zahtjeva prema toplini, tako da sjeme može proklijati već kod svega 2 oC. Proizvodnim se optimumom smatraju temperature tla 10 – 25 oC i vlažnost tla 60% maksimalnog kapaciteta tla za vodu. Period nicanja sjemena mrkve i u tim je uvjetima relativno dug.
Mrkva je stranooplodna biljna vrsta i zbog karakteristike cvatnje da su prašnici unutar istog cvijeta u pravilu ranije zreli od sposobnosti tučka za oplodnju, veoma je sklona križanju. Oprašuje se uglavnom vjetrom i kukcima. Zbog visokog stupnja stranooplodnje za uzgoj sjemenske mrkve treba osigurati dovoljnu prostornu izolaciju kako od sjemenskih biljaka drugih sorata tako i od biljaka divlje mrkve koja je kod nas veoma čest korov.
Sjeme mrkve porijeklom od nekontrolirane oplodnje polenom divlje mrkve dat će račvast korijen bijele boje nepodesan za jelo.
Dobivanje sjemena za daljnji uzgoj
Ako postoji mogućnost osiguranja prostorne izolacije od barem tristotinjak metara, moguće je za osobne potrebe sjeme mrkve uzgojiti i u vrtu. U tu svrhu, u jesen, tijekom vađenja korjenova potrebno je izabrati zdrave i neoštećene krupne korjenove karakterističnog oblika i veličine za uzgajanu sortu. Treba im prikratiti lišće i utrapiti ih u zemlju ili posložiti u sanduke s navlaženim pijeskom ili piljevinom, te u vlažnom podrumu sačuvati do proljeća.
Rano u proljeće, čim to vremenski uvjeti dozvole, korjenove je potrebno rasaditi. Iz rasađenih korjenova ubrzo će potjerati razgranata cvjetna stabljika na vrhu čijih grana će se razviti štitasti cvatovi sastavljeni od mnoštva sitnih bijelih cvjetova.
Sazrijevanjem sjemena cvatovi posmeđe. Takvi smeđi cvatovi ubiru se prije nego što se sjeme počelo osipati. Beru se samo najkrupniji cvatovi s grana prvog, drugog i trećeg reda. Ostali cvatovi s grana višeg reda imaju znatno sitnije sjeme često puta lošije klijavosti pa ih se ne isplati brati.
Ubrani se cvatovi ostave na prozračnom sjenovitom mjestu da se prosuše, nakon čega se izrule da se iz njih oslobodi sjeme i djelomično uklone bodljice sa sjemena, što će olakšati sjetvu.
Sjeme se provjetri i pročisti, dosuši, označi i pospremi na suho i prozračno mjesto. Od jedne dobro razvijene sjemenjače može se dobiti desetak grama sjemena koje u povoljnim uvjetima čuvanja može zadržati klijavost do tri godine.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakUzročnici truleži luka
Sljedeći članakLjekovitost bobičastog voća
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.