Povrće na otvorenom mora potpuno dozrijeti, jer se zrelo bolje i dulje drži u skladištima. No, za spremanje povrća za zimu nije pogodno prezrelo povrće. Svo povrće koje se sprema za zimu bere se samo za suha vremena. Zeljasto povrce iskopa se iz zemlje zajedno s korijenom, a oštećeni vanjski listovi otrgnu. Biljka se izdigne lopatom, ukloni zaostala zemlja s korijena, a višak korijenja odreže. Biljke prije spremanja nikako nemojte prati. Pripremljeno povrće prije spremanja prosušite dan do dva. Sprema se samo zdravo i neoštećeno povrće, i to na nekoliko načina.

Podrum

U podrum možemo spremiti gotovo svo povrće osim luka i češnjaka. Mora biti dovoljno suh, zračan i s ujednače-nom temperaturom oko 5° C. Na podu napravite pješčane gredice visine oko 25 cm, na koje se u stručcima sade glavice zeljastog povrća na dovoljan razmak kako se ne bi dodirivale. Na isti se način sadi i korijenasto povrće. Povrce se može slagati na hrpe, bez pijeska. Zeljasto povrće može se čuvati složeno na drvene police, a krumpir u vrećama ili letvaricama.

Prazno klijalište

Cvjetaču, primjerice, možemo zimi čuvati u praznom klijalištu, pa kasne sorte ovako spremljene i dalje rastu, ali korijen mora biti u pijesku ili finoj zemlji. Na isti način može se čuvati celer, mrkva, peršin i drugo korijenasto povrće. Klijalište je zatvoreno prozorom, a za jače hladnoće dodatno se prekriva daskama, slamom, hasurom i sl.

Natkriveni jarak

U podrumu ili klijalištu spremit ćemo često korišteno povrće. U natkrivenu jarku je povrće koje se do nekog roka čuva za osovnu uporabu ili prodaju. Ovaj način spremanja osobito je pogodan za veće količine kupusa, repe, gla-vate salate, celera, peršina, korabice, kelja i cvjetače. Jarak u koji se povrće sprema širok je oko 1,5 m, dubok oko 40 cm, a dužina ovisi o količini povrća. Zemlja pri kopanju slaže se s obiju strana jarka. Na dno jarka nasipa se sloj suhog pijeska u koji se gusto ukopa povrće. Na zemljani nasip uzduž jarka polažu se letve, daske, slama ili slično, što će povrće u jarku štititi od studeni.

(Više pročitajte u knjizi ‘Povrće iz vlastita vrta’!)
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Prethodni članakPitomi kesten iz sjemena
Sljedeći članakMelioracije prirodnih travnjaka
Gospodarski list
Gospodarski list – sve što vrijedi znati u poljoprivredi Gospodarski list najstariji je i najčitaniji hrvatski časopis za poljoprivredu, s tradicijom dugom preko 180 godina. Kroz tri stoljeća pomaže poljoprivrednicima stručnim, aktualnim i korisnim sadržajem te i danas svakih petnaest dana stiže na adrese svojih vjernih pretplatnika. Naši autori su priznati stručnjaci, znanstvenici i poljoprivrednici. Uz tiskana i online izdanja, posjeduje bogatu biblioteku knjiga pod nazivom - Obitelj i gospodarstvo, organizira razne stručne konferencije iz područja agrobiznisa, kroz društvene mreže aktivno sudjeluje u svakodnevnici ljubitelja prirode i poljoprivrede. Opravdano je najveći specijalizirani - poljoprivredni medij u regiji. Cilj Gospodarskog lista je ostao isti od prvog broja – znanjem jačati poljoprivredu i selo.