Povrće na otvorenom mora potpuno dozrijeti, jer se zrelo bolje i dulje drži u skladištima. No, za spremanje nije pogodno prezrelo povrće. Svo povrće koje se sprema za zimu bere se samo za suha vremena.
Zeljasto povrce iskopa se iz zemlje zajedno s korijenom, a oštećeni vanjski listovi otrgnu. Biljka se izdigne lopatom, ukloni zaostala zemlja s korijena, a višak korijenja odreže. Biljke prije spremanja nikako nemojte prati. Pripremljeno povrće prije spremanja prosušite dan do dva.
Sprema se samo zdravo i neoštećeno povrće, i to na nekoliko načina.
Podrum
U podrum možemo spremiti gotovo svo povrće osim luka i češnjaka. Mora biti dovoljno suh, zračan i s ujednače-nom temperaturom oko 5° C. Na podu napravite pješčane gredice visine oko 25 cm, na koje se u stručcima sade glavice zeljastog povrća na dovoljan razmak kako se ne bi dodirivale. Na isti se način sadi i korijenasto povrće. Povrce se može slagati na hrpe, bez pijeska. Zeljasto povrće može se čuvati složeno na drvene police, a krumpir u vrećama ili letvaricama.
Prazno klijalište
Cvjetaču, primjerice, možemo zimi čuvati u praznom klijalištu, pa kasne sorte ovako spremljene i dalje rastu, ali korijen mora biti u pijesku ili finoj zemlji. Na isti način može se čuvati celer, mrkva, peršin i drugo korijenasto povrće. Klijalište je zatvoreno prozorom, a za jače hladnoće dodatno se prekriva daskama, slamom, hasurom i sl.
Natkriveni jarak
U podrumu ili klijalištu spremit ćemo često korišteno povrće. U natkrivenu jarku je povrće koje se do nekog roka čuva za osovnu uporabu ili prodaju. Ovaj način spremanja osobito je pogodan za veće količine kupusa, repe, gla-vate salate, celera, peršina, korabice, kelja i cvjetače. Jarak u koji se povrće sprema širok je oko 1,5 m, dubok oko 40 cm, a dužina ovisi o količini povrća. Zemlja pri kopanju slaže se s obiju strana jarka. Na dno jarka nasipa se sloj suhog pijeska u koji se gusto ukopa povrće. Na zemljani nasip uzduž jarka polažu se letve, daske, slama ili slično, što će povrće u jarku štititi od studeni.
(Više pročitajte u knjizi ‘Povrće iz vlastita vrta’!)
(Pročitajte cijeli članak u novom broju časopisa!)

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakPitomi kesten iz sjemena
Sljedeći članakMelioracije prirodnih travnjaka
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.