U rujnu mnogi vrtlari još uvijek uživaju u berbi plodova, no sada je pravo vrijeme za sjetvu i sadnju povrtnih kultura koje se beru u kasnu jesen i zimu, ali i iduće proljeće. Zahvaljujući toploj zemlji, dovoljnoj količini vlage i još uvijek dugim sunčanim danima, povrće će brzo rasti i napredovati.

Prije nego što pripremite gredice za jesensku sjetvu i sadnju, skupite sjeme biljaka koje su dobro uspijevale i spremite ga na suho, tamno mjesto za sljedeću sezonu. Nakon berbe ljetnih plodova, uklonite biljke koje su završile svoj ciklus, osobito one koje su oboljele ili zaražene štetnicima. Sav biljni materijal skupite i kompostirajte, ali izbjegavajte odlaganje biljaka koje pokazuju simptome bolesti ili prisutnost štetnika.

Sjetva lisnatog povrća

Budući da u vrtu već nedostaje salate i zelenog povrća, sada je idealno vrijeme za sjetvu tih kultura. Neke od njih bit će spremne za berbu već za 30 dana, osiguravajući svježe zalihe za nadolazeće mjesece. Mladi listovi špinata bit će spremni za konzumaciju mjesec dana nakon sjetve. Umjesto čupanja, pri berbi listove pažljivo režite, kako bi korijenje ostalo u zemlji i omogućilo nove berbe u proljeće.

Sjetvu obavite u redove ili omaške po gredici, na dubinu od 2,5 cm. Špinat se dobro slaže s rotkvicom i rikolom, pa se mogu sijati na istu gredicu. Blitvu možete sijati i brati kao i špinat, a postoji mogućnost da se već prirodno osjemenila u vrtu. Na istu gredicu mogu se posijati rotkvice i salate budući da su one dobri susjedi.

Rotkvica također brzo raste i bit će spremna za konzumaciju 5 do 6 tjedana nakon sjetve. Listovi mladih rotkvica također su jestivi. Rotkvica se sije u redove na dubinu oko 1,5 cm, a razmak između biljaka u redu treba biti najmanje 5 cm. Odgodite sjetvu ako je najavljen nastavak toplog vremena jer rotkvica ne podnosi vrućinu. Početkom rujna siju se i zimske sorte salata koje su otporne na niske temperature. Tako već u ožujku i travnju, dok tek započinjete sjetvu proljetnih sorti salata, možete uživati u svježoj salati iz vlastitog vrta. Krajem rujna potrebno je posijanu salatu presaditi. Salate se mogu sijati svakih 10 do 15 dana kako bi osigurali kontinuiranu berbu.

Mladi luk, Foto: pixabay.com

Sjetva matovilca

Matovilac se može sijati do sredine listopada. Tlo za sjetvu mora biti fine mrvičaste strukture i dobro poravnato. Obično se sjetva obavlja omaške(širom) na dubinu od oko 1 cm. Izbjegavajte sijanje matovilca na mjestima gdje su ranije bile zelena salata ili drugo lisnato povrće. Matovilac dobro uspijeva nakon crvenog luka, češnjaka, krumpira i mahunarki. Ovisno o uvjetima, matovilac će biti spreman za berbu 7 do 10 tjedana nakon sjetve, a može se brati sve do ranog proljeća.

Budući da mraz može oštetiti mlade listove matovilca, pokrivanje gredice agrotekstilom ili uzgoj u plasteniku omogućit će zaštitu od mraza, ali i raniju berbu. Osim matovilca, možete posijati i drugo lisnato povrće poput rikole, potočarke i kres salate. One brzo rastu i siju se na sličan način kao i matovilac. Prilikom berbe, režite mlade listove, a biljke će potjerati nove listove za daljnje berbe.

Sjetva kres salate, Foto: pixabay.com
Rotkvica, Foto: pixabay.com

Sadnja lučica

Sadnja lučica luka i češnjeva češnjaka započinje krajem rujna. Mladi luk najbolje se uzgaja iz lučica, koje u dobrim uvjetima mogu biti spremne za berbu za mjesec dana. Optimalno vrijeme za jesensku sadnju luka je sredina listopada, kada se koriste sitnije lučice kako bi se smanjila mogućnost vernalizacije i kasnija pojava cvjetne stabljike. Lučice se sade na uzdignute gredice ili ravnu površinu s razmakom redova 20 do 30 cm, a u redu 10 do 15 cm, na dubinu od 2 do 3 cm. Češnjak se sadi na iste razmake. Češnjak za mladi luk sadi se u rujnu, dok se ozimi češnjak, koji će se brati sljedeće godine, sadi u listopadu, a koriste se krupni, zdravi češnjevi.