Plod rajčice u širokoj je primjeni u našoj prehrani. Koristi se svježa, zreli plod i prerađen na različite nači ne.
Klimatski uvjeti u kombinaciji s drugim agroekološkim elementima, uz nove selekcionirane sorte i hibride, pružaju vrlo dobre uvjete za proizvodnju rajčice u našoj zemlji. U istočnom i sjeverozapadnom dijelu postoji dobra kombinacija tla i dosta vode za natapanje, kao i povoljne klimatske prilike. Na ovim prostorima mogu se lako ostvariti prinosi od 50 do 80 t ploda po hektaru. Istovremeno, to su i najrazvijenija poljoprivredna područja, s većom koncentracijom stanovništva u razvijenim urbanim središtima, gdje se mogu plasirati velike količine svježeg ploda na zelenim tržnicama ili prodati prehrambenoj industriji za preradu.
U suvremenoj proizvodnji hrane rajčica zauzima značajno mjesto. U ljudskoj je prehrani vrlo zastupljena, njezina je potrošnja statistički zabilježena u 164 zemlje. Prosječna svjetska potrošnja rajčice iznosi oko 15 kg po stanovniku. Znatno je veća potrošnja u razvijenim zemljama, gdje iznosi 29 kg. Regionalno, najveća potrošnja zabilježena je u Sjevernoj Americi, 35 kg po stanovniku godišnje. Europske zemlje nalaze se na drugom mjestu, s po trošnjom od 27 kg.
Najveća potrošnja rajčice zabilježena je u Grčkoj, 140 kg po stanovniku, gdje ovo povrće čini polovicu ukupne potrošnje povrća. Visoka ponuda, kao i tradcija, odnosno navike potrošača uzrok su ovako visoke potrošnje ovog povrća Ne smiju se zanemariti ni klimatski uvjeti koji utječu na razinu potrošnje. Grča je ujedno i jedina europska zemlja među najvećim svjetskim potrošačima.
Uzgojni uvjeti
Rajčica se može uzgajati u gotovo svim našim poljoprivrednim područjima. Najbolje uspijeva u područjima s prosječnom dnevnom temperaturom višom od 15 °C, i to naj manje 150 dana, a temperature tijekom dana rastu i do 35 °C. Zahvaljujući mogućnosti proizvodnje iz rasada, rajčica se može uzgajati na širokom području, od 55° sjeverne do 35° južne zemljopisne širine, odnosno, od Njemačke i Poljske na sjeveru do Južnoafričke Republike na jugu. Za normalan razvoj biljke, rajčici je potrebna temperatura od 18 do 25 °C. Minimalna temperatura za klijanje sjemena je 10 °C. Kod umjerene vlažnosti tla i sjetve na 2 – 3 cm dubine, pri temperaturi od 25 °C, sjeme niče za 5 – 6 dana. Rajčica prestaje sa cvatnjom natemperaturi nižoj od 15 °C i višoj od 35 °C. Na 9 °C biljka prestaje rasti. Smrzava se na 0 °C, iako usjevi iz izravne sjetve, u fazi kotiledonih listića, mogu izdržati kratkotrajni mraz između -1,1 i -1,3 °C. Mraz između -0,3 i 0,4 °C oštećuje plodove. Kod previsokih noćnih temperatura otežano je premještanje ugljikohidrata, što uzrokuje prekid zametanja plodova. Kod proizvodnje rane rajčice u zaštićenu prostoru česta je pojava oblikovanja sitnih cvjetova, koji se ne oplode. Uzrok ove pojave leži u niskoj temperaturi tla.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakRezidba mandarine Unšiu
Sljedeći članakKorjenasto povrće – sjetva u više navrata
Domagoj Zlatar
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.