Zbog toga danas u svijetu, posebice u Japanu, njezinoj domovini, postoji više od stotinu priznatih sorata kvalitetnog ploda. Također je potrebno istaknuti i veliku sklonost mandarine Unšiu naizmjeničnoj (alternativnoj) rodnosti, ali i pojavi značajnijeg smanjenja rodnosti sa starenjem stabla. Spomenute samo poneke značajne posebnosti i sklonosti u odnosu na druge vrste agruma, ne mogu se pripisati isključivo njezinim nasljednim svojstvima, već i utjecaju čovjeka u primjeni pojedinih poslova na tlu i stablu. Rezidba je između ostalog jedna od mjera koja znatno djeluje na rodnost, pojavu njezine naizmjenične, odnosno na smanjenje rodnosti jednog ili većine nasada na cjelokupnom uzgojnom području.
Svjedoci smo sve izrazitije pojave naizmjenične rodnosti mandarine Unšiu posljednjih godina u južnoj Dalmaciji, posebice na području donjeg tijeka rijeke Neretve. U toj neugodnoj pojavi sudjeluju klimatski čimbenici tijekom zime, posebice gubitak lišća iz krošnje, djelovanjem jakih, hladnih sjevernih vjetrova. Nakon što stabla izgube lišće, izostaje rod te godine, a posljedice se osjete još jednu ili dvije godine. Ako se ta pojava ponavlja više godina uzastopce, posve je razumljivo smanjenje rodnosti i pojava naizmjenične (alternativne) rodnosti. Međutim, kada se rezidba mandarine Unšiu obavlja u veljači i ožujku, onda je pojava naizmjenične rodnosti logičan događaj. Stručnjaci koji preporučuju rezidbu u spomenutim mjesecima, gotovo vremenski poistovjećuju rezidbu mandarine Unšiu s rezidbom listopadnih voćaka (breskve, jabuke, i dr.). Pritom zanemaruju, zaboravljaju ili ne znaju fiziološke posebnosti vazdazelenih agruma, a posebice mandarine Unšiu.
Desetljećima je na Sredozemlju pa i u nas prevladavala teorija i praksa kako agrume ne treba redovito i jače orezivati, pozivajući se na prijeku potrebu postojanja velikog broja lišća u krošnji, potrebnog za redovitu i visoku rodnost.
Istina, taj princip nije sporan. Međutim, razvojem plantažnog uzgoja agruma, primjenom pune agrotehnike, posebno gnojidbe i natapanja, kao i dobivanjem velikih količina plodova po jedinici površine, prevladala je teorija i praksa redovite i jače rezidbe svih vrsta agruma. Uvijek su se spomenute dvojbe oko rezidbe temeljile na vrlo prikladnim uvjetima za uzgoj agruma na toplijim područjima Sredozemlja i Kalifornije. U oba koncepta rezidba se obavlja tijekom proljeća sve do ljeta, a nakon zimskih hladnoća, diferencijacije cvjetnih pupova i u doba kad ojača fiziološka aktivnost stabla za brzo zarašćivanje nastalih rana.
Uzgoj agruma, posebice mandarine Unšiu u nas, na najsjevernijoj granici mogućeg uzgoja agruma, zahtijeva rezidbu u skladu prije svega s klimatskim čimbenicima. Mora se brižljivo voditi računa o tome koje su i kakve posljedice ostavile zimske hladnoće na krošnji stabala. Treba pričekati, dakle, kraj zime, a to je u nas obično početkom travnja. Prije toga datuma ne bi trebalo započinjati rezidbu agruma iz više razloga.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNeven u hranidbi peradi
Sljedeći članakSuvremeni uzgoj rajčice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.