Klobuk gljive naraste 4 – 15 cm širok, u mladosti je poluloptast pa jastučast, poslije otvoren, uvijek ispupčen, nikada udubljen. Stariji primjerci su malo vijugavi i iskrivljeni. Rubovi su podvinuti, kožica se ne može zguliti, puca jer je vrlo tanka, suha i nije glatka. Nježno meka na dodir, može se vrlo lako sastrugati, da je ne moramo prati. Boja klobuka je bjeličasta, sivkasta, sivkastooker, najčešće krem ili kao vrlo svijetla, boje bijele kave u svim nijansama. Zato jer je toliko svijetla, osobito ako je izložna sunčevim zrakama, pa djeluje kao bijel. Često je kapljasto izbušen ili u srednjem dijelu s jarkom u obliku potkove. U tom dijelu javlja se ponekad ljubičasta nijansa. Mnogi klobuci se srastu, jer gljiva đurđevača raste vrlo zbijeno.

Listići gljive su bijeli, tanki, vrlo gusti pred stručkom, izrezani i tvore jarak, ili samo nekoliko milimetara široki, boje su klobuka, ali zubac nešto svjetlije nijanse. Stručak naraste 4 – 8 cm visok i 1 – 3 širok. Bijele je boje, gol, pun, vlaknasto iskrzan i uzdužno izbrazdan, tvrd, gotovo je jednako debeo. Naći čemo neke primjerke kod kojih je stručak pri dnu malo zadebljan. Stručak u mladosti lako lomljiv, poslije tvrd, čak i micelij miriše na brašno, toliko prodorno da se kroz zemlju može odati mjesto rasta đurđevača. Meso je bijele boje, nepromjenjivo, debelo. Kod mladih primjeraka lomljivo, drobivo, zatim tvrdo, kompaktno, čak i kad se skuha, za vlažnog vremena prugasto, žiličasto tamnije, provodnjeno.

Miris gljive je jak na svježe brašno. Okus vrlo ugodan. Puder spora bijele je boje. Spore 4 – 7 x 2 – 4 µm, ovalne, bezbojne, prozirne, glatke, granulirane, sitne. Raste od ožujka do lipnja u cijeloj našoj domovini. U skupinama ili cik – cak linijama, u velikim skupinama, polukrugovima, vrzinim kolima, potpunim krugovima i u zbijenim grmovima na proplancima, u samim šumama, uz rubove šuma, parkovima, šikarama i voćnjacima gdje je velika trava. Raste čak i u močvarama i na planinskim livadama. Đurđevača je JESTIVA gljiva, jedna od najukusnijih. Možemo je pripravljati na razne načine: na juhu, pirjati, pohati, na gradele, pržiti, na umak.

Gljive đurđevače s junećim odrescima

Potrebno: 100 dag junećeg mesa od buta u komadu, 50 dag gljive đurđevače, 1 glavica luka, 1 mrkva, 1 korijen celera, 5 dl crnog vina, 10 dag maslaca, grančica ružmarina, 1 žlica meda, sol i papar

Postupak: U posudu staviti očišćeno i usitnjeno povrće, malo začina i crno vino, promiješati i dodati juneće meso da odstoji oko 1 sat u toj mješavini, uz povremeno okretanje. Izvadite meso, prosušiti ga malo salvetom te pržiti na vrelom maslacu sa svih strana da se zapeče. U posudu za pečenje staviti meso s povrćem u kojem je meso stajalo. Poklopiti posudu i peći u pećnici oko 2 sata na 200 °C. Tijekom pečenja meso lagano premazati medom, da poprimi karamel boju. Kada meso bude pečeno, izvaditi ga i ostaviti poklopljeno. Kuhano povrće propasirati te dodati očišćene i usitnjene gljive đurđevače. Dodati malo soli, papra i kuhati 30 minuta na laganoj vatri da se zgusne. Pečeno meso narezati na odreske i složiti na pladanj, a pored mesa staviti pripremljene đurđevače.

Prethodni članakNeven u hranidbi peradi
Sljedeći članakSuvremeni uzgoj rajčice
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.