Nakon što je prošle godine otvorena prva od ukupno 11 specijaliziranih hladnjača za skladištenje krumpira u Belici, sredinom rujna otvorena je i hladnjača Proizvođačke organizacije „Agrobela“, kapaciteta 3.600 tona. Vrijednost investicije je 15 milijuna kuna. Od toga je 50 % sufinancirano fondovima Europske unije i Ministarstva poljoprivrede. Radovi na izgradnji hladnjače započeli su u travnju 2021. godine, a završeni su u listopadu iste godine.

Izgradnja modernih skladišnih prostora za krumpir postala je prioritet nakon što je Europska komisija donijela uredbu o zabrani korištenja klorprofama, koji se upotrebljavao kao zaštita od klijanja krumpira u skladištima. U Međimurju, naročito na području Belice, krumpir se intenzivnije proizvodi od pedesetih godina prošlog stoljeća. Međimurski proizvođači pratili su i primjenjivali nove tehnologije i prilagođavali se zahtjevima proizvođača. Tako je krumpir vrlo brzo postao sinonim i zaštitni znak međimurske poljoprivrede.

Do danas, krumpir je ostao simbol općine Belica i hraniteljica velikog broja obitelji koje žive na području općine, a i na širem području. U Međimurju se krumpir uzgaja na oko 2500 hektara. Na njima se proizvede oko 60 000 tona krumpira, što zadovoljava 70% hrvatskih potreba. Oko 800 proizvođača bavi se uzgojem krumpira. 2000. godine osnovana je Udruga međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira koji je i zaštićen kao robna marka.

Otvorenju je nazočila ministrica poljoprivrede Marija Vučković, župan Međimurske županije Matija Posavec, ravnateljica Uprave za potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju u Ministarstvu poljoprivrede Željka Gudelj – Velaga, načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi, direktor Proizvođačke organizacije „Agrobela“ Kristijan Mihalic, predsjednik Udruge međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira Damir Mesarić, te brojni drugi gosti s područja Međimurske županije.

Ministrica Vučković svečano je otvorila novo skladište
Uzvanici na otvorenju

Izvor: Međimurska županija

Prethodni članak Visoka razina udobnosti nove serije traktora Valtra
Sljedeći članakBerba grožđa kombajnom
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.