Životni prostor u kojem ljudi žive vizualno se obogaćuje uzgojem cvijeća i začinskog bilja u loncima. U novije se vrijeme, zbog pomanjkanja prostora u vrtu ili života u gradu, u loncima počinje uzgajati i razno povrće, između ostalog, i korjenasto.
Većina začinskog bilja i lisnatog povrća uspješno raste u plitkim posudama, no kod uzgoja korjenastog povrća potrebno je osigurati dovoljno široke (15 – 30 cm) i duboke (20 cm) posude s dobrom drenažom, kako ne bi došlo do prevelike vlažnosti supstrata. Neugledne i stare lonce
lako je „kamuflirati“ ukrasnim keramičkim loncima, koji mogu poslužiti umjesto tanjura i podmetača. Nije poželjno koristiti tamno obojane posude, kako ne bi došlo do prevelikog upijanja topline i oštećenja biljaka.

„Mini“ povrće

Kao supstrat za sjetvu preporučuje se svježi kompost na bazi ilovače. Zbog ograničenog vegetacijskog prostora dolazi do brzog isušivanja supstrata, te je potrebno često zalijevati. Pri tome dolazi do intezivnog ispiranja hranjiva te se preporučuje prihrana tekućim gnojivom. Količina i učestalost gnojidbe ovisi o biljnoj vrsti, potrebi za pojedinim hranjivima te kvaliteti i količini supstrata. Zbog jednostavnog i brzog uzgoja, u svijetu je povećana potražnja za „baby“ povrćem, no u Hrvatskoj ono još uvijek nema neki značaj. Korabica jako dobro uspijeva u loncima, pogotovo ako se uzgaja kao „baby“ povrće. Može se sijati i brati tijekom cijele godine, a razdoblje od sjetve do berbe je kratko i traje od pet do devet tjedana. Za uzgoj cikle u loncima ne preporučuju se kultivari valjkastog (cilindričnog) oblika, već prednost imaju okrugli, mali i brzorodni kultivari. Za uzgoj „baby“ cikle može se preporučiti kultivar ‘Libero RZ’. Rotkvica nije zahtjevna i brzo raste, pa kao takva dobro uspijeva u loncima. Uspješno se mogu uzgajati kultivari koji su najčešće dostupni na tržištu poput ‘Cherry Belle’ i ‘Non plus ultra’. Uzgoj „baby“ mrkve moguć je tijekom cijele godine, a upotrebljavaju se brzorastući, okrugli i rani kultivari poput ‘Pariške tržne’ i ‘Amsterdamske’. U većim posudama moguće je kombinirati zajednički uzgoj rotkvice i mrkve, a pri brzom dospijevanju rotkvice, mrkva ima dovoljno prostora za daljnji rast. Peršin je također idealna biljka za uzgoj u loncima, a pogodni su kultivari poludugog korijena. Kao i ostalo korjenasto povrće, potrebno ga je redovito zalijevati i prihranjivati, a kontinuiranom berbom lišća osigurat će se brži razvoj korijena te ranija berba. Pastrnjak u pravilu razvija dugi korijen te ga nije preporučljivo uzgajati u loncima.
Korjenasto povrće koje se uzgaja u posudama je uvijek svježe i nadohvat ruke, a osim toga može izgledati i jako dekorativno. Moguće ga je držati u zatvorenom prostoru (na kuhinjskoj prozorskoj dasci), balkonu, krovu i neiskorištenom mjestu u vrtu, a prednost takvog uzgoja je u tome što su posude mobilne, pa je povrće lako zaštititi od vjetra i nepovoljnih vremenskih uvjeta.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakNarančina brda
Sljedeći članakSlavonska tlačenica
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.