Zaštićeni prostori su svi načini zaštite biljaka od nepovoljnih klimatskih uvjeta, čime se omogućava proizvodnja na određenom prostoru i u određenom vremenu dok ista ta proizvodnja nije moguća na otvorenom. Uzgoj u zaštićenim prostorima značajno se razlikuje od uzgoja na otvorenom.

Glavna svrha uzgoja u zaštićenim prostorima je očuvanje topline koja se nakuplja od svjetlosne energije sunca ili uvodi sustavima grijanja.

U zaštićenom prostoru, zbog specifičnih svojstava pokrovnih materijala, vladaju povoljniji mikroklimatski uvjeti tijekom razdoblja nepovoljnog za uzgoj na otvorenom. U takvim se uvjetima, ako se odaberu primjerene tehnike uzgoja i kultivari, mogu ostvariti veći i kvalitetniji prinosi nego na otvorenom. Biološka raznolikost biljaka omogućava proizvodnju kojom se koriste optimalni uvjeti regije, a zaštićeni prostori su popunjeni tijekom cijele godine. To se postiže smjenom vrsta s manjim potrebama za toplinom i svjetlošću onim vrstama koje imaju veće potrebe, vrsta kratke vegetacije vrstama duge vegetacije kao i vrsta koje vrlo dobro rastu uz druge. Pri tome, grijani objekti se mogu koristiti tijekom čitavog jesensko-zimsko-proljetnog razdoblja, a oni bez grijanja samo kada vanjska temperatura nije niža od -5 °C.

Svjetlo je vegetacijski čimbenik potreban za pretvorbu sunčeve svjetlosti u kemijsku energiju
ugljikohidrata i drugih tvari. Promjene svjetlosnih uvjeta u zaštićenom prostoru ovisne su o geografskom položaju mjesta, klimi, dobu godine i dana, sastavu zraka, položaju terena i zaštićenog prostora, tipu i konstrukciji zaštićenog prostora. Za optimalnu osvijetljenost
zaštićenog prostora potrebno je da čim više sunčevih zraka ulazi pod kutom od 90°. Zbog toga je
najpovoljniji polukružni oblik krova. 

Zbog “efekta staklenika” u zaštićenom su prostoru tijekom proljetno-ljetnog razdoblja previsoke
temperature zraka, čak i za termofilne kulture. Zaštićeni prostori su uobičajeno opremljeni
sustavom provjetravanja (ventilacije) otvorima na bočnim i krovnim površinama, no to često nije dovoljno. Za naše podneblje preporučuje se da površina koja služi za provjetravanje bude barem
30% od ukupne pokrivene površine zaštićenog prostora.

Osim za snižavanje temperature zraka tijekom ljeta, u sezoni grijanja ventilacijski otvori služe
za snižavanje relativne vlažnosti zraka. Uz pravilno projektiranje, ljeti je moguće ostvariti niže temperature u zaštićenom prostoru od vanjskih temperatura.

Tipovi zašticenih prostora
Za kućne vrtove najprikladniji su zaštićeni prostori koji se mogu ručno postaviti i premjestiti, odnosno, demontirati. Komercijalni proizvođači najčešće uzgajaju povrće u objektima koji su desetak i više godina na istom mjestu, što zbog suženog plodoreda može dovesti do intenzivnog napada bolesti i štetnika. Klijališta se danas u komercijalnoj proizvodnji gotovo ne koriste jer se razvila tehnologija uzgoja presadnica s grudom supstrata u polistirenskim kontejnerima. No, i dalje su interesantna za kućne vrtove, kad se proizvode presadnice za vlastite potrebe, a moguće ih je izraditi kod kuće. Ako se radi o klijalištu grijanom svježim stajskim gnojem ili drugim organskim materijalom, potrebno je izbaciti površinski sloj tla do dubine oko 30 cm, ravnomjerno rasporediti
stajski gnoj i vratiti sloj tla, koji će se zagrijavati razgradnjom organske tvari. Oko tako pripremljenog tla postavlja se okvir od dasaka, visine 20 do 30 cm, širine 1,5 m i dužine 4 do 6 m. Okvir služi kao oslonac prozorima. Svakih 100 cm pregrađuje se letvom. Različita visina sjeverne i južne strane (razlika je 10 do 15 cm) omogućuje nagib prozora prema jugu. Na južnoj strani se stavlja odbojnik kako staklo ne bi klizilo. Prozor čini drveni ili metalni okvir dimenzija 100 x 150 cm, pregrađen na dva do tri polja u koja se postavlja staklo. Provjetravanje klijališta se obavlja podizanjem prozora u najtoplijem dijelu dana. Niski tuneli (visine 40 do 60 cm, širine 50 do 150 cm) sastoje se od lučno savijenih nosača preko kojih se postavlja folija ili agrotekstil. Lukovi se postavljaju na razmak 100 cm i ukopavaju u tlo 10 do 15 cm.

Sve stručne tekstove objavljene u Gospodarskom listu u razdoblju od 2016. do 2020. godine čitajte i u našoj Digitalnoj kolekciji koju možete naručiti ovdje

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakOstali članci u ovom broju
Sljedeći članakI domaća radinost u obveznom osiguranju
Gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.