Kupus se za kasnojesensku potrošnju isključivo uzgaja iz presadnica. Iako je uzgoj presadnica za ovu proizvodnju moguć izravnom sjetvom, što se ponekad koristi kod proizvodnje presadnica domaćih čuvanih sorti namijenjenih za uzgoj na manjim površinama za vlastite potrebe domaćinstva, kod proizvodnje hibrida kupusa prevladava isključivo kontejnerska proizvodnja presadnica.
Ako se planira uzgoj presadnica golog korijena tlo je neophodno fino pripremiti, pognojiti na svakih 10 m2 s po pola kg kompleksnog umjetnog gnojiva NPK 7:20:30 te umjereno navlažiti. Sjetva se obavlja oko 6 tjedana prije planiranog vremena presađivanja, a to je za jesensku proizvodnju tijekom svibnja i prve polovice lipnja.
Za proizvodnju kvalitetnih presadnica sije se u redove razmaka 10 cm s razmakom posijanih sjemenki u redu oko 2.5 cm na dubinu 1.5-2 cm. Za m2 presadnica potrebno je oko 2-3 g sjemena čime se može proizvesti oko 250 kvalitetnih presadnica.
Znatno učinkovitiji način uzgoja presadnica je uzgoj u kontejnerima. Proces proizvodnje presadnica moguće je potpuno mehanizirati korištenjem linije strojeva koji pune supstrat u kontejnere, siju po jednu sjemenku u svako sjetveno mjesto, prekrivaju sjeme vermikulitom te vlaže supstrat. Nakon sjetve kontejneri se premještaju u komore za naklijavanje gdje sjeme vrlo brzo proklije, a potom se uzgoj nastavlja u zaštićenim prostorima.
Presadnice uzgojene u kontejnerima imaju potpuno pravilan i jednak vegetacijski prostor što omogućuje ujednačen porast biljaka i visoku ujednačenost presadnica. Za uzgoj presadnica koriste se gotovi supstrati dobrih vodozračnih odnosa, visoke vododržnosti i sadržaja hranjivih tvari u pravilu dostatnih za potpun razvoj presadnica. Supstrati za uzgoj presadnica su sterilizirani i ne sadrže uzročnike bolesti, štetnike i klijave sjemenke korova kojih zasigurno ima u svakom tlu. Najveća prednost uzgoja presadnica u kontejnerima je ta što omogućava presađivanje s grudom supstrata na korijenu kojim dobro razvijene presadnice u potpunosti prerastu supstrat i s njime se presađuju.
Presađivanjem s grudom supstrata na korijenu biljke prelaskom na poljske uvjete ne doživljavaju stres kao one presađene s golim korijenom pa nastavljaju kontinuiran rast. Puno lakše se primaju pa je podsađivanje gotovo nepotrebno. Takove presadnice u odnosu na one s golim korijenom mogu se presaditi ako je to neophodno i na tlo koje nije optimalne vlažnosti, a presađivanje je moguće obavljati tijekom čitavog dana što opet omogućava bolje korištenje postojeće opreme za sadnju, te sadnju na većim površinama u optimalnom vremenu.
Ranija berba kontenjerskih presadnica
Kupus iz presadnica uzgojenih kontejnerskim načinom dospijevaju nešto ranije za berbu i u pravilu daju sigurnije i veće prinose. Kontejnerski način uzgoja presadnica posebice je prikladan kod proizvodnje hibrida kod kojih je zbog skupoće sjemena izuzetno važno da se iz svakog sjemena dobije kvalitetna presadnica. Zbog sterilnosti supstrata i povoljnijih uvjeta za uzgoj, mjere zaštite presadnica od bolesti i štetnika u kontejnerskom načinu uzgoja najčešće su minimalne.
Za uzgoj presadnica kupusnjača koriste se kontejneri od stiropora ili plastike. Standardnih su veličina uglavnom dužine 50 cm i širine 30 cm s najčešće 209 sjetvenih mjesta volumena oko 20 ml. Na četvorni metar može ih se postaviti po šest. Kontejneri od plastike su trajniji i mogu se koristiti veći broj godina. Nakon korištenja mogu se oprati i dezinficirati te posloženi za iduću godinu zauzimaju manje prostora. Za razliku od stiropornih manje su skloniji oštećenjima, a uskladištene ih ne oštećuju glodavci. Stiroporni kontejneri bolje zadržavaju toplinu i vlagu supstrata, koriste se uglavnom za jednokratni uzgoj, lakše se oštećuju, teže dezinficiraju za ponovljenu upotrebu, tijekom čuvanja zauzimaju veći prostor te su skloniji oštećenjima od glodavaca.
Tijekom uzgoja presadnica u zaštićenim se prostorima održava temperaturni režim od 15 – 20 oC uz redovito zalijevanje i prozračivanje.
Nekoliko dana prije presađivanja zaštićene prostore u kojima se uzgajaju presadnice potrebno je dobro prozračiti i držati ih otvorenima kako bi se biljčice što bolje prilagodile vanjskim uvjetima.
Danas se proizvodnjom presadnica uglavnom bave specijalizirani proizvođači koji imaju suvremenu opremu i prikladne uvjete za uzgoj te presadnicama snabdijevaju komercijalne proizvođače kupusa.
Sustav plutajućih kontejnera
Presadnice kupusa za kasnojesensku potrošnju, posebno za uzgoj na manjim površinama, uspješno se mogu proizvesti sustavom plutajućih kontejnera na hranjivoj otopini. U tu svrhu u zaštićenom je prostoru potrebno napraviti plitki bazen dubine dvadesetak centimetara i s unutarnje ga strane obložiti folijom.
Bazen se do pola napuni vodom. U vodi se otopi vodotopivo gnojivo podjednakog sadržaja osnovnih biljnih hranjiva kao što je Kristalon specijalni zeleni u količini 1 kg/1000 l vode, te se doda neki od sistemičnih fungicida kako bi spriječio bolest polijeganja presadnica uzrokovanu visokom zasićenošću supstrata vlagom. Na takovu se otopinu stavljaju kontejneri s prethodno naklijalim sjemenom. Temperaturni se režim u zaštićenom prostoru održava istim kao i kod klasičnog kontejnerskog uzgoja u zaštićenim prostorima. Po potrebi dio otopine koji potroše biljke ili se izgubi evaporacijom nadomješta se svježom vodom uz dodatak hranjiva.
Koncentracija hranjiva u otopini nastoji se održati na razini od 0,8 – 1,0 mS/cm, a pH vrijednost na razini od 5,8 – 6,3. Ako čitav bazen nije popunjen kontejnerima, na prazna mjesta je uputno postaviti prazne kontejnere koji će smanjiti prisutnost svjetla u vodi i na taj način barem djelomično smanjiti mogućnost razvoja algi. Ako se ipak alge počinju razvijati u hranjivu se otopinu može dodati kalijev permanganat u količini od 1 g na svakih 1000 litara otopine.
Uzgoj u polju
Presađivanje kupusa namijenjenog za jesenski uzgoj obavlja se uglavnom od sredine do kraja lipnja na međuredni razmak najčešće 70 cm s razmakom u redu 40-60 cm čime se postiže sklop od 25 – 35.000 biljaka po hektaru. Osim na ravnom tlu kupus se u istom sklopu može uzgajati i na blago uzdignutim gredicama čime se smanjuje mogućnost šteta od eventualno stagnirajuće površinske vode i sprječava oštećenje lisne mase tijekom zaštite usjeva u fazama veće razvijenosti lisne mase.
Presađivanje se obavlja sadilicama koje mogu imati i spremnik za vodu koji omogućuje istovremeno zalijevanje posađenih presadnica.
Kako u razdoblju sadnje često prevladavaju visoke temperature, a nedostatak oborina može biti izražen potrebno je odmah početi s natapanjem.
I tijekom ostalog dijela vegetacije kupus ima značajne potrebe za vodom. U godinama prosječnih klimatskih uvjeta manjak oborina za optimalni razvoj kupusa u kontinentalnim je područjima oko 100 mm vodenog taloga dok je u priobalnim područjima i dvostruko veći. Najkritičnije razdoblje vezano uz potrebe kupusa za vodom je nakon presađivanja odnosno pred početak formiranja glavica kada je kupus, ako nema prirodnih oborina potrebno natapati. Obroci natapanja moraju biti dostatni da dobro promoči zona najaktivnijeg ukorjenjavanja. To se postiže navodnjavanjem 20 – 30 mm vodenog taloga. Navodnjavati se može kišenjem čime se povećava i vlaga zraka što povoljno utječe na sam rast i razvoj biljke ili gdje su količine vode za navodnjavanje ograničene kapanjem.
Ako usjev kupusa pati od nedostatka oborina biljke stagniraju u razvoju, razvijaju manju lisnu rozetu i sitnije i rahlije glavice. Kada nakon dužeg bezoborinskog razdoblja padnu obimnije oborine glavice češće pucaju nego ako je usjev redovito navodnjavan.
Usjev kupusa moguće je zaštititi od korova primjenom herbicida prije ili nakon presađivanja čime se uspješno suzbija velik broj vrsta jednogodišnjih uskolisnih i širokolisnih korova. U većini slučajeva primjenjeni herbicidi prije presađivanja u potpunosti ne suzbiju svu korovsku floru pa se ponikli korovi moraju ukloniti mehanički kultivacijom i okopavanjem, odnosno korektivnom primjenom dozvoljenih herbicida.
Berba i skladištenje kupusa
Kupus se bere kada su glavice potpuno formirane i čvrste. Bere se po suhom vremenu, jer se mokre glavice teško čuvaju. Berba se obavlja ručno odsjecanjem razvijenih glavica i odstranjivanjem listova koji čvrsto ne prijanjaju uz glavicu. Zbog ujednačenosti dospijevanja u tehnološku zriobu hibridi se uglavnom beru jednokratno dok je kod sorti berbu nužno obavljati u najmanje dva navrata. Održivost sorti i hibrida koji tehnološku zrelost postižu kasnije u jesen relativno je dobra pa se u polju mogu održati i do mjesec dana.
Pojedine sorte i hibridi iz kasnojesenskog uzgoja mogu se relativno dobro pravilno uskladišteni čuvati i do 6 mjeseci na temperaturi 0 – 1 oC uz relativnu vlagu zraka od 95%
Pročitajte još:
Tehnologija proizvodnje kupusa
Sortiment kupusa za kasnojesensku potrošnju i preradu
Ograničenja primjene insekticida u ranim povrtnim kupusnjačama
