Na put kratkog lanca opskrbe od polja do stola potrošača kroz vlastito maloprodajno mjesto na kojem se mogu kupiti proizvodi nekoliko lokalnih OPG-ova iz Krapinsko-zagorske županije, odlučio se Mladen Cesarec iz Stubičke Slatine. On se uzgojem buča i proizvodnjom bučinog ulja bavi od 2014. godine.
Na nedavno održanoj 8. Konferenciji „Hrvatsko povrće“ u Tuhelju, povelja za uzornog povrćara dodijeljena je Mladenu Cesarcu. On je krenuo u svoju poljoprivrednu priču na jednoj parceli od 2 tisuće kvadrata. Danas se njegove površine prostiru na više od 50 hektara. Njegova su ulja nagrađivana zlatnim medaljama, kupci ih traže, a nedavno je ispunio i svoju životnu želju. U Zagrebu je 2022. godine otvorio trgovinu zdrave hrane pod nazivom „Štacun Zagorci”. Osim njegovih proizvoda u trgovini se nalaze i proizvodi još nekoliko OPG-a.
Iz hobija u stalni posao
Mladen je shvatio da se vidi u poljoprivredi s nepunih 30 godina. Razočaran kvalitetom i porijeklom hrane u dućanima, uvidio je da na hrvatskom tržištu ima mjesta za kvalitetne domaće proizvode.
-S proizvodnjom bučinog ulja sam se počeo baviti prije desetak godina kao hobijem. Nagrada za najbolje ulje me potaknula da taj hobi preraste u stalni posao, rekao nam je Mladen.
On je o polju znao onoliko koliko je pomagao roditeljima Katarini i Zvonku na vrtu. Tako je uz strojeve koje je obitelj imala, prve godine kompletno ručno proizveo 15 litara bučina ulja. Već 2016. godine na 6. Izložbi bučinog ulja Sjeverozapadne Hrvatske dobiva “Veliko zlato” za svoje bučino ulje prešano hladnim postupkom.
Zanimalo nas je kako se dobiva šampionsko bučino ulje.
–Uzgajamo Gleisdorfer uljnu buču. Radi se o buči čije sjemenke nemaju ovojnicu. Prije svega potrebno je uzgojiti kvalitetnu sirovinu, koja se mora dobro uskladištiti. Na vrijeme se moraju ubrati tikve, a koštice je potrebno dobro posušiti i uskladištiti. Tada slijedi prerada bučinih koštica u ulje. Vrste bučinog ulja se dijele s obzirom na način proizvodnje. Bučino ulje može biti nerafinirano proizvedeno tradicionalnim postupkom uz prženje (toplo prešano) ili prešano hladnim postupkom. Koraci kod proizvodnje toplo prešanog ulja su mljevenje koštica te dodatak soli, zatim se ta smjesa prži na temp do 130 °C te se nakon toga preša i na kraju dobivamo ulje i od ostatka koštica zastaje tzv. pogača. Tako se dobiva bučino ulje ekstra kvalitete, „otkrio“ nam je postupak Mladen.
Ako se držite kvalitete, zadržite i potrošača
Osim 100%-tnog bučinog ulja O.P.G. Cesarec ima u ponudi i salatno ulje koje se sastoji od 70 % bučinog ulja i 30% suncokretovog ulja.
–Organoleptička svojstva salatnog ulja su blaža, neutralnija u odnosu na 100%-tno bučino ulje. Kod hladno prešanog ulja radi se o prešanju sjemenki na preši, a temperatura je pravilnikom ograničena na 50 °C. Za 1 litru toploprešanog bučinog ulja treba oko 3 kg koštica, dok za 1 litru hladnoprešanog ulja treba oko 7 kg koštica, objašnjava Mladen i napominje da se treba držati kvalitete i ne odstupati ili mijenjati navike, pogotovo sada kad su cijene skočile pa konkurencija stavlja jeftinija ulja kako bi zadržali cijenu. Međutim, time se ruši kvaliteta crnog ulja.
–Ako se držite kvalitete, zadržite i potrošača, smatra Cesarec.
Kupujući njegove proizvode, kupci su ga često pitali ima li još nešto „domaće“. Budući da postojeći zakoni ne omogućavaju OPG-u da uz svoje prodaje i proizvode susjednih OPG-a, Mladen Cesarec je otvorio obrt O.P.G. Cesarec. Aplicirao je na natječaj iz Programa ruralnog razvoja i na Mjeri 16.4.1. Kratki lanci opskrbe i lokalna tržišta dobio je sredstva pomoću kojih je otvorio trgovinu zdrave hrane – štacun „Zagorci“. U njemu se uz njegove proizvode mogu naći i mnoge prerađevine zagorskih poljoprivrednika, od vina, meda, suhomesnatih proizvoda i dr. Cilj je povećati i količinu svježeg povrća i voća. Štacun „Zagorci“ se nalazi na križanju Zvonimirove i Šubićeve ulice i uređen je u rustikalnom stilu.
Mladen ima još mnogo planova i želimo mu puno uspjeha u daljnjem okupljanju proizvođača i zajedničkom nastupu na tržištu kako bi ponudili sve ono najbolje što Zagorje ima.
Foto: Goran Beinrauch, dipl. ing. agr.
