Nakon duge i tople jeseni, s temperaturama višima od višegodišnjeg prosjeka, krajem studenog i u prosincu ušli smo u razdoblje nižih temperatura, ne samo tijekom noći, nego i dnevnih. Dok su za neke biljne vrste niske temperature korisne i neophodne kako bi biljke ušle u doba mirovanja ili prošle stadij jarovizacije potreban za prelazak u generativnu fazu, dobar dio povrtnih vrsta je osjetljiv na niske temperature.
Osjetljivost se može ispoljiti od usporavanja rasta pa sve do oštećenja biljne mase i čak propadanja biljaka. Kako god, došlo je vrijeme da čak i one manje osjetljive vrste koje mogu prezimiti na otvorenom, zaštitimo od niskih temperatura i omogućimo im koliko toliko primjerene uvjete za rast i razvoj.
Prekrivanje usjeva agrotekstilom
Osim jednostavnih zaštićenih prostora poput niskih i visokih tunela, zaštita povrća od niskih temperatura na otvorenome obavlja se direktnim prekrivanjem usjeva. Za prekrivanje usjeva koriste se polimerni materijali poput polietilenskih (PE) perforiranih folija i netkani vlaknasti materijali kojima se usjevi izravno prekrivaju bez nosive ili potporne konstrukcije.
Najpoznatiji materijal za izravno prekrivanje je agrotekstil, izrađen tehnikom valjanja polimernih vlakana promjera 10 do 25 mm (mikrometara). Agrotekstil se najčešće izrađuje od vlakana polipropilena. Debljine je od 0,1 do 0,25 mm, a težine 15 do 30 g/m2. Glavna značajka agrotekstila je mikroporoznost, zbog koje ima izvrsnu propusnost za svjetlost (65 do 90 %), zrak i vodu (10 do 20 %). Istovremeno služi kao toplinska barijera koja ima osnovnu ulogu u postizanju “učinka staklenika” te služi kao zaštita usjeva od vjetra. Propusnost toplinskog zračenja iznosi od 16 do 30 %.
Za zaštitu osjetljivih vrsta od niskih temperatura tijekom jeseni preporučuje se primjena debljeg agrotekstila. Najčešće se koriste u uzgoju povrtnih kultura (korabica, rotkvica, salata, mrkva, grašak, tikvice, krumpir…), kao i u uzgoju jagoda. Može se upotrijebiti i u zaštićenom prostoru (visokom tunelu ili negrijanom plasteniku), gdje se usjevi izravno prekrivaju također radi dopunske zaštite od niskih temperatura i ubrzavanja rasta krajem zime, a također se koristi i u proizvodnji presadnica.
Minimalna je temperatura zraka ispod agrotekstila za 1,5 do 4,5 °C viša nego na neprekrivenoj površini, što omogućava kontinuirani rast biljaka usprkos niskim vanjskim temperaturama. Agrotekstil je djelotvoran i protiv slabih mrazeva, s obzirom da se tanki film vode s donje strane smrzne i štiti usjev od temperatura nižih od 0 °C. S druge strane, za sunčanog je dana prosječna dnevna temperatura zraka ispod agrotekstila za oko 1,5 °C viša nego na neprekrivenoj površini, dok je najveća apsolutna razlika samo 4,3 °C i bilježi se u podnevnim satima. Izravnim prekrivanjem se, dakle, osiguravaju tek umjereno povišene temperature zraka u zoni usjeva, dok je pojava maksimalnih temperaturnih ekstrema spriječena zbog dobre izmjene zraka koju osigurava polupropusnost agrotekstila.
Folija odnosno prekrivka se na tržištu može nabaviti pod raznim trgovačkim nazivima – agril, lutrasil ili vrteks i po izgledu je paučinasta, poluprozirna, tanka, propusna za svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobroga toplinskog djelovanja. Uz njezinu primjenu moguće je obaviti sjetvu desetak dana ranije od optimalnoga agrotehničkog roka za određeno proizvodno područje, a početak plodonošenja kod nekih povrtnih kultura može biti i do dva tjedna raniji. Folija također predstavlja fizičku prepreku za ptice koje mogu počiniti znatne štete tijekom nicanja.
Primjena lutrasil folije omogućuje povoljne mikroklimatske prilike za biljke, jer propušta svjetlo (80 – 94 %), vodu, kišu i zrak, a zadržava prašinu i druge nečistoće. Sprječava i negativno djelovanje vjetra na biljke i tlo te onemogućuje napad insekata i virusa.
Lutrasil je UV-stabiliziran i može se koristiti dvije do tri sezone ako se pravilno održava. Osim toga, vrlo je elastičan tako da se njime lako rukuje, a postavlja se lako i jednostavno.
Pritisak lutrasil folije na biljke može se usporediti s pritiskom kapi vode, tako da se folija neposredno postavlja preko usjeva, bez nosača i zatezanja, samo se učvrsti na krajevima kako je ne bi podigao i otpuhao vjetar. Kapljice vode zbog zalijevanja ili kiše polako prolaze kroz pore i ravnomjerno padaju na biljke i zemlju. Zbog toga se ne stvara pokorica, jer se tlo postupno suši. Zračna vlaga polako isparava tako da se ne stvara kondenzacija, a temperatura ispod folije povećava se i do 5 °C. Folija ubrzava proizvodnju povrća za 10 do 30 dana.
Tehnika prekrivanja i otkrivanja usjeva
Prekrivanje se usjeva provodi nakon sjetve/sadnje ili po pojavi temperatura nižih od minimalne za rast (5 °C), odnosno kad se očekuje pojava mraza i temperature niže od 0 °C. Agrotekstil se ručnose postavlja na manjim površinama i u zaštićenim prostorima. Dvije osobe drže rolu agrotekstila na metalnoj motki i odmataju, a druge dvije ju polažu na tlo i zatrpavaju. U poljoapotekama je moguće nabaviti pakiranje agrotekstila za određenu površinu, što je primjenjivo u hobi ili proizvodnji za vlastite potrebe. Pri postavljanju agrotekstila važna je njegova zategnutost.S obzirom da mora omogućavati normalan rast biljaka, zategnutost treba prilagoditi vrsti usjeva. Primjerice, za mrkvu ili krumpir treba biti slabije zategnut jer te kulture stvaraju veću lisnu masu nego primjerice, rotkvica. Zatrpavanje rubova se obavlja punom dužinom ili hrpama zemlje na razmaku 30 do 80 cm.
Mogu se koristiti i žičani učvrščivači. Navodnjavanje usjeva obavlja se zalijevanjem/kišenjem ili sustavom kapanja smještenim na tlo, ovisno o kulturi. Ostali agrotehnički zahvati poput prihrane ili tretiranja usjeva pesticidima svedeni su na najmanju mjeru jer je za njihovo obavljanje najčešće potrebno odstraniti agrotekstil i ponovno prekriti usjev, što iziskuje dodatni rad. Trajanje prekrivanjaspecifično je za svaku kulturu i treba mu posvetiti posebnu pažnju. Permanentno do berbe mogu biti prekriveni usjevi kratke vegetacije (rotkvica, korabica, salata, kineski kupus), dok vremenski ograničeno prekrivanje obično traje 4 do 6 tjedana, a ovisi o fazi razvoja usjeva, odnosno o kulturi i vremenskim prilikama.
Prednosti uporabe materijala za izravno prekrivanje
Zbog pozitivnog utjecaja na nekoliko čimbenika, tehnika izravnog prekrivanja osigurava bolje uvjete rasta usjeva. Smještanjem folije između biljaka i atmosfere osigurava se dobra transmisija sunčeve radijacije. I smanjuje se gubitak topline radijacijom iz tla. Tijekom noći toplina se usporeno gubi zahvaljujući tankom filmu vode s donje strane prekrivke. On nastaje kondenziranjem vodene pare te djeluje kao izolator. To omogućava kontinuirani rast biljaka usprkos niskim vanjskim temperaturama. Folije su djelotvorne i protiv slabih mrazeva, s obzirom na to da spomenuti tanki film vode s donje strane folije smrzne i štiti usjev od temperatura nižih od 0°C. Strujanje zraka odvija se zbog razlike u njegovoj gustoći – topli je zrak ispod prekrivke lakši, diže se i izlazi, a na njegovo mjesto pada hladniji zrak izvan prekrivke. Izmjena zraka ispod agrotekstila trostruko je brža nego ispod PE-folije s 500 perforacija/m2. Međutim, ugljični dioksid koji se u tlu oslobađa raspadom organske tvari, slabije difundira u atmosferu te mu je povećana koncentracija ispod prekrivke, odnosno, u području biljaka. Takvi povoljniji uvjeti pridonose poboljšanju asimilacije u smislu njenog trajanja i intenziteta, a time i rastu biljaka i ranozrelosti.
