Šumske sadnice se obično uzgajaju u kontejnerima volumena jednog otvora od 33 do 492 cm3. Miniplug se smatraju kontejneri volumena manjeg od 33 cm3. Ukrasno bilje i povrće se najprije počelo proizvoditi uz pomoć miniplug kontejnera.

Miniplug je pojam iz područja SAD-a i nema hrvatskog odgovarajućeg prijevoda sve do danas. Prijevod engleskog glagola plugging bi u kontekstu presadnica značio umetanje, stavljanje.

Vrste miniplug kontejnera:

Miniplug + broj godina na gredici se označava kao: plug + 1, plug + 2 itd.

Miniplug – kontejner (C): miniplug + 1C, pri čemu je C oznaka za kontejner (container).

Miniplug – gredica (B): miniplug + 1BR, pri čemu je B oznaka za gredicu (bed).

Kod miniplug kontejnera koriste se mediji za stabilizaciju supstrata (treset + kora) koji omogućuju vađenje sadnice prije nego korijen proraste supstrat. Poznatije vrste miniplug kontejnera su: Q plug, Exel, Jiffy-7 forestry pelets, Preforma plug, horti plug, ellepot system…

Glavna prednost je što medij za stabilizaciju omogućuje tjedan dana raniju presadnju klijanaca. Postoji fizička (jiffy s mrežicom od plastike i ellepots s tretiranim papirom) i kemijska stabilizacija supstrata (Q plug, exel plug, preforma plug, horti plug). Presadnja miniplug uzgojenih biljaka na polje rasadnika kako bi se dobile sadnice golog korijena nisu bile uspješne u pokusima u Oregonu 1971. godine. U SAD-u, 1975. godine dobiveni su pozitivni rezultati s miniplug sadnicama duglazije: sadnice su imale dobru uniformost, visinu, dobro razgranat korijenski sustav s puno finog korijenja. U 1983. godini, 2 % ukupne rasadničke proizvodnje u SAD-u bio je sustav plug + one.

U vlastitim istraživanjima proizvodnje oskoruše sustavom miniplug-gredica nisu dobiveni dobri rezultati. Sadnice su imale dobar primitak nakon presadnje, ali loš vegetativni rast. Razloge treba dodatno istražiti. U Republici Hrvatskoj nije nikada zaživio ovakav način proizvodnje šumskih sadnica.

Također, nemamo usvojeni međunarodni sustav kvalitete šumskih sadnica već se koristi stari od JUS.a. To stvara probleme rasadničarima, kupcima i stručnom nadzoru nad rasadničkom proizvodnjom. Jedan primjer, prema međunarodnoj udruzi rasadničara (ENA-European Nurserystock Association), u standardima postoje šifre ili kodovi za označavanje sadnice uzgojene u rasadniku. Sadnica sjemenjak dobi od dvije godine označava se kao 2/0 a kod nas kao 2+0 (preuzeto iz JUS.a). Ti naoko mali problemi stvaraju probleme kod izvoza naših sadnica u druge države.

U SAD-u se za miniplug proizvodnju sadnica koristi 9-redna sadilica uz učinak od 25.000 sadnica/sat ili 175.000 sadnica/dan uz gustoću ili sklop od 130 kom/m2 na gredicama širine 1,2 m. Takav način proizvodnje predstavlja standard. Plug + one označava sadnice brzorastućih vrsta koje se uz pomoć miniplug tehnologije uzgajaju jednu vegetaciju do isporuke na teren. Radi se o sljedećim vrstama: Pinus ponderosa, P. jeffreyi, P. lambertiana, Pseudotsuga menziesii, Thuja plicata, Calocedrus decurrens, Larix occidentalis i Alnus rubra. Spororastuće vrste traže dulju vegetaciju na gredici kako bi postigle prodajne dimenzije. To su vrste: Pinus monticola, Tsuga heterophylla, Picea engelmaniij i Abies procera.

Rezultati istraživanja s miniplug kontejnerima:

– veliki promjer vrata korijena sadnica

– dugačak i vlaknat korijenski sustav – dobro za teren gdje postoji velika opasnost od kompeticije korovne vegetacije.

Sustav proizvodnje Plug to plug ili presadnje iz manjeg u veći miniplug kontejner razvio se unazad par desetljeća. U početku se koristila ručna tehnika dok je mehanizirana presadnja razvijena tek 2003. godine s kompjuterski nadgledanim sustavom i visokom cijenom (60.000 $). Potrebno je minimalno tri godine da sustav isplati sam sebe. Zbog visoke cijene nije se masovno raširio u praksi u SAD-u. U Hrvatskoj ne postoje strojevi za presadnju šumskih sadnica plug to plug tehnologijom. Exel miniplug-HICO V265 razvijen je također u SAD-u, a predstavlja mehaniziranu presadnju miniplug sadnica (Exel kontejner) u kontejner HICO volumena ili zapremine od 265 ml.

Rasadnik Hajderovac (izvor fotografije: Hrvatske šume)

Miniplug sadnice dajuveće biljke, s većom težinom korijena i stabljike koje bolje preživljavaju i bolje rastu na terenu. Mana je visoka cijena, oko 111 $/100 biljaka, što je više od ostalih sustava proizvodnje. Također je kraći ciklus proizvodnje u rasadniku što je cilj svakog rasadničara.

Prednosti miniplug sustava proizvodnje sadnica:

  • nema Dunemannovih lijeha za 1 + 0 proizvodnju (sjemenjaci stari jednu godinu)
  • nema vađenja i čuvanja sadnica
  • veća produktivnost na sadilici
  • veća gustoća na gredici
  • manje loše posađenih biljaka
  • manje vrijeme provedeno u stakleniku (10 tjedana nasuprot 9 mjeseci)
  • manja cijena proizvodnje

Prethodni članakKako održavati ukrasni travnjak zimi?
Sljedeći članakIndijska smokva – egzotično i ukusno voće
izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić
Docent na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Uža specijalnost: sjemenarstvo i rasadnička proizvodnja šumskih voćkarica, pošumljavanje, arborikultura i rasadnička proizvodnja ukrasnoga bilja. iIv.prof.sc. Damir Drvodelić, dipl. inž. šum. rođen je u Zagrebu 08.06.1974. godine. Osnovnu i srednju elektrotehničku školu, smjer elektroenergetika, završio je u Velikoj Gorici. Nakon mature 1993. godine upisuje studij šumarstva na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Diplomirao je u prosincu 1999. godine na kolegiju Zaštita prirode sa temom «Ekološki i prostorni značaj Turopoljskog luga». Od 15. ožujka 2002. godine zaposlen je na Šumarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu u Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma kao znanstveni novak. Godine 2010. obranio je disertaciju pod naslovom „Značajke sjemena i rasadnička proizvodnja nekih vrsta roda Sorbus L.“ U okviru nastavnih aktivnosti sudjeluje u izvođenju vježbi i terenske nastave iz kolegija Osnivanje šuma, Uzgajanje šuma posebne namjene, Njega i održavanje arborikultura, Arborikultura i Rasadnička proizvodnja ukrasnog drveća. Objavio je samostalno ili kao suautor tridesetak znanstvenih i stručnih radova, te sudjelovao na brojnim znanstveno-stručnim skupovima i radionicama u zemlji i inozemstvu. Autor je sveučilišne znanstvene monografije „Oskoruša: važnost, uporaba i uzgoj“ te tri poglavlja u knjigama. Bio je voditelj jednog domaćeg znanstvenog projekta i suradnik na brojnim domaćim znanstvenim projektima. Član je Hrvatskog šumarskog društva, ogranka Zagreb, Međunarodne organizacije za ispitivanje sjemena (ISTA) i Hrvatske udruge za arborikulturu (HUA).