Prognoza i suzbijanje plamenjače vinove loze

Unatoč provođenju kemijske zaštite procjenjuje se da posljednjih desetljeća u našoj zemlji gljivične bolesti unište gotovo jednu trećinu uroda grožđa. Bez primjerene zaštite plamenjača (Plasmopara viticola) uzrokuje potpuni gubitak svih zelenih organa vinove loze.
Početkom novog tisućljeća usprkos pojavi novih skupina vrlo djelotvornih fungicida i upozorenjima putem globalnih informacijskih sustava (npr. PLASMO, VitiMeteo-Plasmopara) prosječne su sezonske štete od 30-ak % česte u mnogim vinorodnim regijama razvijenih država okruženja.

Učestala pojava plamenjače u vinogradima

Promjena klime s čestim prodorima vlažnog zraka koji u ljetnim mjesecima na kontinent donose olujna nevremena s jačim vjetrovima i velikim količinama oborina, sigurno pridonose učestalijoj pojavi plamenjače u vinogradima. Osim gubitaka uroda grožđa sve je više izražena posredna štetnost “kasne plamenjače”. Zbog gubitka lišća krajem kolovoza ili početkom rujna. To negativno utječe na diferencijaciju pupova i pripremu rodnog drva za prezimljenje. Prema višegodišnjem iskustvu u međimurskom je vinogorju potrebno provoditi u prosječnim godinama 6 usmjerenih zaštita da se spriječe ekonomski značajne izravne i posredne štete od plamenjače.

Istraživanjem korelacije meteoroloških uvjeta i prve pojave bolesti poznata je Müllerova prognoza koja se u sjevernoj Hrvatskoj pokazala pouzdana. No manje prihvatljiva u Dalmaciji. Primarnu ili prvu godišnju zarazu očekujemo od razvojnog stadija kada su mladice
dugačke 10-12 cm (promjer listova 3 do 5 cm). Kada tijekom 24 sata padne barem 8-10 mm kiše uz temperature veće od 10 °C. Lišće bi pritom trebalo biti navlaženo barem 4-6 sati. Zimske bi oospore uzročnika bolesti trebale u vinogorju biti zrele.

Prvi znakovi bolesti

Praćenjem srednjih dnevnih temperatura mjernim uređajima u vinogradima od početka kalendarske godine i zbrajanjem njihovih vrijednosti većih od 8°C smatra se da pri sumi 160-170° prezimljujuće oospore dozrijevaju. Pojavu prvih simptoma nakon primarne zaraze određuju prosječne dnevne temperature prema Müllerovoj krivulji za inkubaciju. Nakon pojave prvih “uljanih pjega” optimalni uvjeti za formiranje sporangiofora i sporangija (fruktifikacija) ostvareni su kada tijekom noćnih sati (21.00-4.00) bilježimo visoku relativnu vlažnost zraka (barem 92%). Uz minimalne temperature 11,5-13 °C. Nakon toga su sekundarne infekcije moguće već u jutarnjim satima ako umnožak temperature i vlaženja lišća iznosi najmanje 50.

Primjena fungicida

U vinorodnim područjima gdje se plamenjača pojavljuje svake godine. Uzgajaju se osjetljive sorte, primjena fungicida je jedina učinkovita mjera zaštite. Sasvim slučajnim pronalaskom djelotvornosti “Bordoške juhe” bakarni su pripravci bili jedini izbor do otkrića površinskih organskih pripravaka iz skupine ditiokarbamata, ftalimida i sulfamida. Daju dobru preventivnu zaštitu tretiranih organa u trajanju 7-10dana.

Zadnjih godina razvijene zemlje u okruženju primjenu bakra u integriranom vinogradarstvu ograničavaju na najviše 3-4kg čiste djelatne tvari/ha tijekom jedne sezone. Sedamdesetih i osamdesetih godina proteklog milenija proširila se primjena penetrirajućeg cimoksanila i dvije skupine sistemičnih fungicida. Al-fosetila i fenilamida (metalaksil, benalaksil, oksadiksil i ofurak). Kombiniraju se s organskim površinskim fungicidima i bakrom. Zato su takvi pripravci otporniji na ispiranje kišom, prate porast mladica, imaju određeni kurativni učinak, a razmaci tretiranja su povećani na 12-14dana.

Suzbijanje „kasne plamenjače“

Zaštitu je potrebno provoditi sve do sredine zadnje dekade kolovoza radi sprječavanja negativnog posrednog utjecaja “kasne” plamenjače na dozrijevanje grožđa. Skladan odnos šećera i kiselina, diferencijaciju pupova i pripremu rodnih mladica za prezimljenje.