Na mini Danu polja Bc hibrida kukuruza i soje u organizaciji Bc Instituta, krajem rujna u Rugvici zaokruženi su Dani polja koji su zbog pandemije koronavirusa raspodijeljeni u više mini Dana polja. Na predstavljanju su nazočili predstavnici Ministarstva poljoprivrede, Društva agrarnih novinara Hrvatske, HRT-a, Agroglasa, Agrokluba, reklamne Agencije Imago te Gospodarskog lista.

Predsjednik Uprave dr. sc. Ivica Ikić uvodno je pozdravio sve nazočne te naglasio:

Odlučili smo se na segmentirane Dane polja s manjim brojem uzvanika zbog sadašnje epidemiološke situacije te nismo mogli organizirati veliki Dan polja; no, svaki Dan polja je prilika da pokažemo napredak koji smo postigli u oplemenjivanju.

Očekujemo daljnji porast prodaje

-Od 2014.g. do 2019 g. mi smo povećali plasman strnih žitarica za više od 80 posto , a ove godine očekujemo daljnji porast prodaje . Rezultati žetve su bili izvrsni, kako pšenice, ječma, tako i zobi te tritikala. Što se tiče kukuruza, u Hrvatskoj smo ostali na istim razinama, borimo se protiv konkurencije i uspijevamo u tome odoljeti. Nadam se da ćemo s ovim novim hibridima vratiti koji postotak. Još uvijek gledajući plasman, Bc Institut se nalazi na 2. mjestu i još uvijek je jedna četvrtina površina u nas zasijana Bc hibridima. Što se tiče izvoza, to je nešto što se treba istaknuti, mi smo i u ovakvim uvjetima povećali izvoz za 50 %, a najveći obol tom povećanju je dala naša tvrtka u Ukrajini.

Spomenut ću i mobilnu aplikaciju Bc Agronaut za savjetovanje poljoprivrednika i optimizaciju prinosa koju smo razvili, a sad radimo i razvijamo projekt Izidor, a do kraja godine će proizvodi brenda Izidora biti na policama. Ideja nam je ući u segment finalizacije, želimo te hibride koji su detektirani kao najkvalitetniji sprovesti u finalne proizvode brašno, palentu i kokice, a po mogućnosti u kekse i flips, naglasio je Ikić.

            Prisutni na svim tržištima

-Nismo trebali ove godine koristiti pomoć države, ostvarili smo dobre rezultate, a pred nama su poslovni izazovi. Stalno zapošljavamo nove ljude, a u protekle 3 godine zaposlili smo 23 mladih ljudi u raznim segmentima, bilo u oplemenjivanju, bilo u sjemenarskom sektoru razvoja. Prisutni smo i izvozimo na 20 tržišta, tvrtku imamo i u Osijeku, Bosni, Srbiji, Turskoj, Ukrajini, s partnerom smo osnovali jednu novu tvrtku u Azerbejdžanu. Tražimo svoje mogućnosti i borimo se, nastojat ćemo i dalje zadržati ovu razinu poslovanja, završio je Ikić.

Predstavljeno 7 novih hibrida kukuruza

S predstojnikom njihova Zavoda za kukuruz dr. sc. Mirkom Jukićem, obišli smo pokusno polje na kojem je ukupno predstavljeno 32 hibrida kukuruza, od onih već svima poznatih poput PAJDAŠA, BC572, BC323, BC344, BC424, BC525 i BC678, do novih, AGRAM-a, DELON-a, PANON-a, INSTRUKTOR-a, MAJSTOR-a, BC415, BC601, BC747 te najnovijih, još u procesu priznavanja,  eksperimentalnih hibrida kukuruza pa sve do hibrida za specijalnu namjenu te onih namijenjenih plasmanu na strana tržišta.

Jukić je ponosno istaknuo prodajnu dominaciju Pajdaša već deset godina na domaćem tržištu kao i da je devet puta osvojio priznanje ,,Zlatno sjeme’’ Hrvatskog agronomskog društva. BC415 (iz FAO grupe 400) je novi i moderan hibrid za intenzivnu proizvodnju zrna kojeg krase izvrstan rani porast i brzo otpuštanje vode iz zrna, izvrsno reagira u gustim sklopovima te je tolerantan na stres. BC747 je prozvan novim ,,kraljem silaže’’ jer osim za proizvodnju zrna može se izvrsno iskoristiti i za silažu zrna i cijele biljke, a izvrstan je izbor u proizvodnji bioplina. Kekec i BC 572 su prepoznati na talijanskom tržištu gdje se koriste za dječju hranu i zbog svoje otpornosti na mikotoksine, što je ključno u prehrani ljudi, naglasio je Jukić.

 class=
Obilazak polja kukuruza na mini Danima polja kukuruza i soje u Rugvici

Pedro najtraženija sorta soje

Direktor sektora sjemenarstva dipl. ing. Kristijan Puškarić predstavio je šest sorti soje, Pedro, Bahia, Buga, Ascasubi, Zlata i novu sortu Amma.

 class=
Pedro je najtraženija sorta soje

Kako je tržište za njima pokazalo izuzetan interes, proizvodnja sjemena soje za iduću sezonu će se udvostručiti. Soja je izazovna sjemenska kultura te smo u posljednje tri godine utrostručili njezinu i proizvodnju i prodaju, rekao je Puškarić.

Komercijalno gledano, sve su sorte soje dobro primljene, ali Pedro je posljednje dvije godine najtraženija sorta soje na domaćem tržištu, prvenstveno zbog uroda i kvalitete. Dakle, sije se manje biljaka po površini, 40 do 45 po kvadratnom metru, za razliku od 60 biljaka na koje smo navikli. Uz to, ne zahtijevaju termičku obradu kod većine načina uporabe u hranidbi stoke, a imamo potvrde od stočara na terenu. Zanimljivo je to da su to sorte sa značajno nižim sadržajem antinutritivnih elemenata, naglasio je Puškarić.

Prethodni članakProizvođači trebaju poznavati vlastite proizvode
Sljedeći članakDanas je Svjetski dan jabuka!
Kristina Pawelitsch, mag.ing.agr.
Rođena je 1974. g. u Crailsheimu u Njemačkoj, a diplomirala je na Agronomskom fakultetu u Zagrebu na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti Lovranske trešnje. Urednica je Gospodarskog lista i autorica stručnih članaka iz raznih područja poljoprivrede, a surađuje i s udrugama iz područja poljoprivrede. Kristina Pawelitsch rođena je 1974. godine u Njemačkoj , u Crailsheimu. OBRAZOVANJE: • U Krapini završava srednju školu za prirodoslovno- matematičkog tehničara • 2002. diplomirala na Sveučilištu u Zagrebu, na Agronomskom fakultetu i stekla zvanje magistra inženjerka hortikulture. Diplomirala je na temu Valorizacija početnog rasta i potencijala rodnosti lovranske trešnje. • govori tečno njemački i engleski (Vodnikova škola, Zagreb , 6. stupanj poslovnog engleskog i završni stupanj konverzacijskog njemačkog u školi Sokrat u Zagrebu) RADNO ISKUSTVO: Od lipnja, 2017. godine urednica u Gospodarskom listu. Prijašnje radno iskustvo: radila u AQUAARTu kao projektant automatskih sustava navodnjavanja. Nakon toga radi kao referent nabave u Würth Group na poslovima uvoza i izvoza za strano tržište, pretežno Njemačka i Švicarska. Aktivni je član Udruge Akram (Udruga za hrvatsko savršeno naselje), a pisala je i u časopisima ''Vita'' i '' Sto posto prirodno''.