Preradom sjemena ili ploda uljarica dobiva se ulje koje se koristi za prehranu ljudi i u industrijske svrhe. Brojne biljke koje pripadaju različitim porodicama u svojim plodovima ili sjemenu sadrže ulje, ali kako im glavni cilj uzgoja nije dobivanje ulja ne svrstavaju se u uljarice. Najznačajnije uljarice u svijetu su: soja, uljna palma, uljana repica, suncokret, maslina, sezam, uljani lan, a u Hrvatskoj od ratarskih usjeva suncokret, soja, uljana repica i tikva uljanica.

Površine u RH pod uljaricama

U Republici Hrvatskoj prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi (APPRRR) izravna plaćanja za obradive površine pod uljaricama u posljednje tri godine dosta se mijenjaju, najviše ovisno o ostvarenoj cijeni na tržištu prethodne vegetacijske sezone uzgoja. Trend povećanja površina pod uljanom repicom i suncokretom može se pripisati stabilnijoj cijeni na tržištu u usporedbi s ostalim ratarskim kulturama. Zasijane površine pod sojom u narednim godinama najviše ovise o broju poljoprivrednih gospodarstava koja su ovaj usjev koristila u svrhu zadovoljavanja „zelenih plaćanja“ te sijala soju kao ekološki značajnu površinu. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu (NN 42/2018) u kulturama koje fiksiraju dušik i koriste se kao ekološki značajne površine nije dozvoljena primjena sredstava za zaštitu bilja. Sadržaj ulja u sjemenu najvažnijih uzgajanih vrsta razlikuje se ovisno o vremenskim prilikama vegetacijske sezone uzgoja te o izabranoj sorti ili hibridu, no prosječni sadržaj ulja u zrnu soje iznosi 20 %, kod uljnog suncokreta 46-54 %, uljane repice 40-48 % i uljne tikve 45-52 % ulja. Od nabrojenih ratarskih kultura koje se uzgajaju na našem području u svrhu proizvodnje ulja jedino uljana repica pripada među ozime usjeve, dok soja, suncokret i uljna tikva pripadaju jarinama.

Tablica: Površine pod uljaricama u RH

Suncokret

Plodored, obrada tla i gnojidba

Tablica: Primjer gnojidbe suncokreta

Izbor hibrida, sjetva i žetva suncokreta

Soja

Plodored, obrada tla i gnojidba soje

Izbor sortimenta, sjetva i žetva soje

Tablica: Primjer gnojidbe soje

Uljna tikva

Obrada tla, gnojidba i sjetva

Bolesti, štetnici i berba

Uljana repica

Važnost plodoreda i obrada tla

Gnojidba uljane repice

Tablica: Količina potrebnih hraniva ovisno o prinosu

Izbor sortimenta, sjetva i zaštita uljane repice

Problemi u proizvodnji uljane repice u 2018.

Ulja od uljarica

Kako se proizvode ulja?

Gdje se Hrvatska nalazi u uljarstvu?

Lan i konoplja

Suncokretovo ulje

Repičino ulje

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 4/2019

Pretplatnici na sadržaj Gospodarskog lista ostvaruju pravo na besplatne savjete. Ako ste pretplatnik postavite pitanje klikom ovdje
Ako se želite pretplatiti to možete učiniti ovdje
Prethodni članakMožemo li se odreći bakarnih fungicida u voćarstvu?
Sljedeći članakNewsletter 4/2019
Avatar
Diplomirani inženjer agronomije (ratarstva), viša stručna savjetnica u Savjetodavnoj službi Podružnica Međimurske županije iz područja ratarstva. Rođena 07.08.1967. godine u Prelogu. Diplomirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu 1990. godine. Radila u „Sjemenarstvu“ tvrtke Podravka, poljoprivrednim ljekarnama Veterinarske stanice Čakovec, a 01.12.2004. počinje s radom u Savjetodavnoj službi (HZPSS). Kao vanjski suradnik Pučkog otvorenog učilišta Čakovec pri obrazovanju odraslih za zanimanje ratar gdje predaje predmete iz ratarske proizvodnje. Član je više Udruga vezanih uz poljoprivrednu proizvodnju. Certificirani sudac na koji aktivno sudi na natjecanjima orača. Sudjelovala u organizaciji 59. Svjetskog natjecanja u oranju u Biogradu na Moru 2012. godine. Kao koautor ili autor stručnih radova sudjelovala godinama na Kongresu oplemenjivanje bilja, sjemenarstvo i rasadničarstvo u organizaciji Hrvatskog agronomskog društva.