Prilog broja: Uzgoj uljarica

119

Preradom sjemena ili ploda uljarica dobiva se ulje koje se koristi za prehranu ljudi i u industrijske svrhe. Brojne biljke koje pripadaju različitim porodicama u svojim plodovima ili sjemenu sadrže ulje, ali kako im glavni cilj uzgoja nije dobivanje ulja ne svrstavaju se u uljarice. Najznačajnije uljarice u svijetu su: soja, uljna palma, uljana repica, suncokret, maslina, sezam, uljani lan, a u Hrvatskoj od ratarskih usjeva suncokret, soja, uljana repica i tikva uljanica.

Površine u RH pod uljaricama

U Republici Hrvatskoj prema podacima Agencije za plaćanje u poljoprivredi (APPRRR) izravna plaćanja za obradive površine pod uljaricama u posljednje tri godine dosta se mijenjaju, najviše ovisno o ostvarenoj cijeni na tržištu prethodne vegetacijske sezone uzgoja. Trend povećanja površina pod uljanom repicom i suncokretom može se pripisati stabilnijoj cijeni na tržištu u usporedbi s ostalim ratarskim kulturama. Zasijane površine pod sojom u narednim godinama najviše ovise o broju poljoprivrednih gospodarstava koja su ovaj usjev koristila u svrhu zadovoljavanja „zelenih plaćanja“ te sijala soju kao ekološki značajnu površinu. Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o provedbi izravne potpore poljoprivredi i IAKS mjera ruralnog razvoja za 2018. godinu (NN 42/2018) u kulturama koje fiksiraju dušik i koriste se kao ekološki značajne površine nije dozvoljena primjena sredstava za zaštitu bilja. Sadržaj ulja u sjemenu najvažnijih uzgajanih vrsta razlikuje se ovisno o vremenskim prilikama vegetacijske sezone uzgoja te o izabranoj sorti ili hibridu, no prosječni sadržaj ulja u zrnu soje iznosi 20 %, kod uljnog suncokreta 46-54 %, uljane repice 40-48 % i uljne tikve 45-52 % ulja. Od nabrojenih ratarskih kultura koje se uzgajaju na našem području u svrhu proizvodnje ulja jedino uljana repica pripada među ozime usjeve, dok soja, suncokret i uljna tikva pripadaju jarinama.

Tablica: Površine pod uljaricama u RH

Suncokret

Plodored, obrada tla i gnojidba

Tablica: Primjer gnojidbe suncokreta

Izbor hibrida, sjetva i žetva suncokreta

Soja

Plodored, obrada tla i gnojidba soje

Izbor sortimenta, sjetva i žetva soje

Tablica: Primjer gnojidbe soje

Uljna tikva

Obrada tla, gnojidba i sjetva

Bolesti, štetnici i berba

Uljana repica

Važnost plodoreda i obrada tla

Gnojidba uljane repice

Tablica: Količina potrebnih hraniva ovisno o prinosu

Izbor sortimenta, sjetva i zaštita uljane repice

Problemi u proizvodnji uljane repice u 2018.

Ulja od uljarica

Kako se proizvode ulja?

Gdje se Hrvatska nalazi u uljarstvu?

Lan i konoplja

Suncokretovo ulje

Repičino ulje

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 4/2019

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakMožemo li se odreći bakarnih fungicida u voćarstvu?
Sljedeći članakNewsletter 4/2019
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.