Možemo li se odreći bakarnih fungicida u voćarstvu?

76

Proizvodna 2018. sezona je bila iznadprosječno vlažna i topla, a opće je poznato da u poljoprivrednim usjevima tada bilježimo značajno veće štete od različitih uzročnika biljnih bolesti. U vrijeme nakon masovnijeg i potpunog otpadanja lišća koštičavog i orašastog voća treba planirati i provoditi završne usmjerene zaštite bakarnim pripravcima (krajem jeseni, početkom i krajem zime, početkom proljeća).

Zbog jače pojave gljivičnih bolesti na koštičavim i orašastim voćkama, među kojima ističemo kovrčavost lišća bresaka i nektarina (Taphrina deformans), rogač šljive (Taphrina pruni), palež grančica i trulež plodova (Monilinia laxa, Monilinia fructigena, Monilinia fructicola), kozičavost lišća trešanja i višnje (Blumeriella jaapii), šupljikavost lišća (Stigmina carpophilla), pjegavost lišća oraha (Gnomonia leptostyla) prilikom zimske rezidbe poželjno je ukloniti sve osušene grančice ili grane i zaostale “mumificirane” plodove u krošnjama.

Nema rezistentnosti na bakarne fungicide

Proteklih smo nekoliko sezona u jačoj mjeri na nekim koštičavim voćnim vrstama zabilježili štete od bakterijskih bolesti, npr. na trešnjama od vrste Pseudomonas syringae. Ako to vremenski uvjeti dopuštaju povišenu koncentraciju bakarnih pripravaka je poželjno primijeniti nakon potpunog odbacivanja lišća voćaka.

Bakarni pripravci su u našoj zemlji registrirani i protiv većine važnijih gljivičnih bolesti voćaka (izuzev pepelnica). Struka dobro zna da primjenom bakarnih fungicida u voćarstvu također posredno umanjujemo pojavu nekih važnijih bakterijskih bolesti (Erwinia, Xanthomonas, Pseudomonas). Stoga su danas diljem svijeta bakarni fungicidi osnovno sredstvo za kemijsko suzbijanje biljnih bolesti u ekološkoj proizvodnji.

Pripravci za amatersku primjenu

Tablica 1. Prednosti bakarnih fungicida zbog kojih se njihova primjena nastoji sa ograničenjima održati u voćarskoj praksi

Tablica 2. Nedostaci bakarnih fungicida zbog kojih se njihova primjena u suvremenom voćarstvu sve više ograničava ili nastoji u skoroj budućnosti zabraniti/zamijeniti

Tablica 3. Neki bakarni fungicidi dopušteni za primjenu u voćarstvu u našoj zemlji

Cijeli članak možete pročitati u tiskanom izdanju Gospodarskog lista br. 4/2019

Postavi pitanje autoru klikom ovdje
Prethodni članakCijepljenje sorti kestena za dobivanje visokokvalitetnog ploda
Sljedeći članakPrilog broja: Uzgoj uljarica
gospodarski list
Gospodarski list je najstariji hrvatski časopis za poljoprivredu i selo koji i danas izlazi i koji je kroz tri stoljeća usmjeravao stručno, ekonomski i društveno hrvatskog seljaka i selo. Promicao je i čuvao običaje na selu i poljoprivredi i njegovao hrvatsku kulturu i jezik. List danas izlazi kao polumjesečnik na 72 stranice visoke kvalitete papira i višebojnog (kolor) tiska u formatu 210 x 275 mm. Zahvaljujući tradicionalno kvalitetnim i prije svega aktualnim i stručnim člancima, Gospodarski list stekao je vjerne, dugogodišnje pretplatnike i do danas zadržao status najpopularnijeg časopisa o poljoprivredi u Hrvatskoj. Kroz sva tri stoljeća Gospodarski list je izlazio zahvaljujući prije svega svojim vjernim pretplatnicima, poslovnim partnerima i oglašivačima, a u Gospodarskom listu surađuju najnapredniji ljudi pojedinog vremena, mnogi istaknuti znanstvenici, stručnjaci poljoprivredne proizvodnje, te mnogi drugi ugledni ljudi. Važno je napomenuti da Gospodarski list i danas kontinuitrano stvara nove vrijednosti kroz vrijedne projekte i inicijative; Gospodarski kalendar, biblioteka Obitelj i Gospodarstvo, biblioteka Hrvatsko povrće, Gospodarski oglasnik, televizijska emisija Dodir prirode, web izdanja, digitalizacija arhive 1842 – 1910 dostupne javnosti kroz projekt Hrvatska kulturna baština, izbor za najbolju poljoprivrednu ljekarnu, stručni seminar Hrvatsko povrće, stručni seminar CroVin, profilne stranice na društvenim mrežama, Društvo agrarnih novinara Hrvatske… Cilj Gospodarskog lista oduvijek je bio i ostat će prenošenje znanja, informacija i savjeta, kako bi poljoprivredna proizvodnja bila isplativa, a gospodari uspješniji.